Reformska agenda i dalje je mrtvo slovo na papiru, elitama nije prioritet dobrobit BiH

Reformska agenda naše zemlje - strateški dokument sa 113 reformskih koraka u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan koji je financijski stub Plana rasta EU za regiju - i dalje je mrtvo slovo na papiru. Iako je našoj zemlji u startu bilo namijenjeno 1,085 milijardi eura, zbog propuštanja rokova i nepotpune Reformske agende, predviđena sredstva prošlo ljeto umanjena su za deset posto. Očekivalo se da će takav potez Evropske komisije biti jasan znak i dovoljno važno upozorenje, no domaće političke strukture nastavile su da se kockaju sa stotinama miliona eura.

BiH se nećka

Krajem prošle godine, nakon što je Reformska agenda u konačnici odobrena u Bruxellesu, otvoren je put ka povlačenju ukupno 976,6 miliona eura. Za prvu tranšu, odnosno pretfinansiranje od oko 70 miliona eura trebalo je samo donijeti odluku, te usvojiti i ratificirati ugovore o zajmu i instrumentu. No, važni dokumenti još nisu ugledali svjetlo dana. Političke nesuglasice onemogućile su taj korak, a Bosna i Hercegovina sada rizikuje da izgubi dodatnih 373,9 miliona eura. Ne bi bilo iznenađenje da ostanemo bez svih sredstava, uzevši u obzir da je Plan rasta operativan do kraja 2027. Nepovlačenjem sredstava zapravo su građani ti koji gube najviše, jer Reformska agenda strukturisana je oko četiri ključna područja: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora, ljudski kapital, te vladavina prava i institucije.

Reforme koje se tiču zelene i digitalne tranzicije fokusirane su na modernizaciju infrastrukture i usluga kako bi se zadovoljile potrebe održive i digitalne budućnosti. Poboljšao bi se pristup digitalnim uslugama i ojačala povezanost, javne institucije i ekonomija. Zemlja bi bila spremnija da bude konkurentnija na globalnom nivou. Sredstva namijenjena za ovo područje iznose gotovo 261,4 miliona eura. Kada je riječ o razvoju privatnog sektora, obuhvaćene su dvije komponente. Cilj je stvaranje dinamičnog i konkurentnog poslovnog okruženja koje pokreće ekonomski rast i mogućnosti, a kako bi se ostvario puni ekonomski potencijal BiH. Za ovo područje namijenjeno je više od 223 miliona eura.

Više od 234 miliona eura planirano je za ljudski kapital, odnosno za obrazovanje, te jačanje sistema društvene zaštite i tržišta rada. Fokus je na osnaživanju građana vještinama i mogućnostima potrebnim za uspjeh u modernoj ekonomiji. Cilj je poboljšati kvalitetu i dostupnost obrazovanja na svim razinama, dok se jačaju veze između učenja i zapošljavanja, te osigurati fer pristup poslovima i podršci. Posebna pažnja usmjerena je na mlade, radnike i zajednice.

Gotovo 258 miliona eura pripalo bi temeljima - vladavini prava i institucijama. Cilj je jačanje temelja upravljanja kako bi se osiguralo da su institucije efikasne, transparentne i odgovorne. Fokus je na promociji vladavine prava, zaštiti prava i pravičnom i pouzdanom pravosudnom sistemu. Jaki temelji jamče uspješnu provedbu svih ostalih reformi. Na taj način unaprijedio bi se održivi rast i potaknuo bolji kvalitet života. Ovo područje veoma je važno i za naš općeniti napredak na putu ka EU.

Politička analitičarka dr. Marika Djolai podsjeća da BiH za sada nije dobila niti euro.

- Jedina je zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije dobila nikakva sredstva iz Plana rasta. Inicijalno, zbog kašnjenja u usvajanju Reformske agende, BiH je već izgubila 108 miliona eura, a sada smo u situaciji da je - uprkos tome što je Agenda usvojena - primena skoro u potpunosti zaustavljena. BiH najverovatnije i dalje neće imati nikakav pristup sredstvima u okviru Plana rasta, upozorava dr. Djolai.

Objašnjava da su ta sredstva veoma važna, jer se radi o grantovima i povoljnim zajmovima. A upravo građani i ekonomski domen razvoja zemlje najviše gube ovakvim pristupom vlasti, političara i institucija BiH.

- Pre svega, treba naglasiti da se najviše gubitaka do sada, a kada je reč o ulaganjima, vidi unutar područja koje se odnosi na zelenu i digitalnu tranziciju. Prema mišljenju stručnjaka, a lično sam stava da je tako, to je područje koje ima najviše uticaja, odnosno najviše može doneti građanima BiH. Na primer, BiH je jedina zemlja - osim Ukrajine - koja još građanima ne može da ponudi 5G mrežu, a postoji još niz tehničkih dostignuća koja se na teritoriji BiH ne implementiraju, a mogla bi da budu potpomognuta sredstvima iz Plana rasta, ističe naša sagovornica.

Dodaje i da nepovlačenje sredstva za razvoj ljudskog kapitala, što se odnosi na obrazovanje i stručnost, predstavlja veliki gubitak u oblasti edukacije i razvoja, pogotovo za mladu generaciju.

- To je veoma štetno i rezultat je nepromišljenosti i nerazumevanja, čemu su, ustvari, ova sredstva namenjena. Jer, često vidimo političke igre i slušamo izjave političara - kako iz Republike Srpske, tako ponekad i iz Federacije BiH - koje su neistinite, koje Plan rasta ne predstavljaju u pravom svetlu i tvrde da gubitka za građane nema. U suštini ova dva polja - zelena i digitalna tranzicija i razvoj u domenu obrazovanja i struke - apsolutno su u gubitku, kaže dr. Djolai.

Govoreći o mogućem gubitku sredstava namijenjenih za temelje, smatra da se time gubi bilo koja osnova, na institucionalnom i državnom nivou, za reforme koje moraju da se provedu kako bi BiH imala prosperitet u evropskim integracijama i izjednačavanju cijelog sistema upravljanja sa evropskim vrijednostima. I građani i poslovni ljudi itekako će osjetiti gubitak novca namijenjenog za razvoj poslovnog okruženja i privatnog sektora. Sve nastavlja da funkcioniše kao i ranije, a to onemogućava BiH da ide ukorak sa EU, ali i sa Zapadnim Balkanom koji je sada daleko ispred. Dr. Djolai upozorava da se trenutno razmatra i mogućnost smanjenja sredstava za BiH od dodatnih 373,9 miliona eura koje zemlja rizikuje da izgubi u decembru. Ne postoji mehanizam redistribucije neiskorištenih sredstava, ali Komisija ima mogućnost da razmotri da se sredstva koja BiH ne povuče dodijele nekoj od zemalja koje su pokazale napredak. A pristup sredstvima uslovljen je provođenjem reformi.

- Reforme se ne implementiraju zato što postoji politička blokada koja je rezultat neslaganja između vlasti RS-a i FBiH. Mi pričamo o Reformskoj agendi koja ima dvadesetak reformi i, ako se ne krene sa implementacijom, odnosno ako je fokus konstantno na političkim neslaganjima, jednostavno nemate način da uopšte pristupite sredstvima do kraja ove ili do kraja 2027. godine, kaže dr. Djolai.

Prioriteti političara

Sa ovakvim odnosom i tvrdnjama političara da zemlji ne trebaju ovi novci, ističe dr. Djolai, sasvim je moguće da ostanemo bez svih sredstava.

- Ovo je još jedan dokaz da u suštini veliki broj političara u BiH, bez obzira na to iz kojeg dela zemlje dolaze, pokazuje da živi u nekoj drugoj sferi koja nije identična onoj u kojoj žive obični građani. Ako ne postoji to osnovno razumevanje da su ova sredstva dostupna kako bi se učinilo nešto za dobrobit zemlje i njenih građana, onda je sasvim jasno da prioritet političara i onih koji vode zemlju nije poboljšanje života građana, a pogotovo ne progres u sklopu evropskih integracija, ističe dr. Djolai.

Upozorava da, ako se političari ne mogu dogovoriti oko potpisivanja dokumenata kako bi se oslobodila barem inicijalna tranša novca, sigurno je mala mogućnost da se bilo šta kompleksnije, što je dogovoreno u okviru Reformske agende, uopće primijeni do kraja 2027. godine.