Skoro dvije godine od katastrofe: Za poplavljenu kuću prvo 17, pa 21 KM pomoći

Prošle su skoro dvije godine od katastrofalnih poplava koje su poharale nekoliko gradova i općina u Federaciji BiH, a štete se još saniraju i novac raspoređuje građanima. Općina Fojnica je u maju ove godine objavila Javni poziv za podnošenje prijava za pomoć fizičkim osobama za saniranje posljedica materijalne štete nastale na stambenim i drugim objektima, te materijalnim dobrima, uzrokovane poplavama u toj općini.

Preliminarna lista

Kako je obrazloženo, na javni poziv mogle su se prijaviti samo fizičke osobe koje su pretrpjele štetu u poplavama 4. oktobra 2024. godine, a evidentirane su u elaboratu o štetama koji je usvojilo Općinsko vijeće Fojnica.

Riječ je o milion KM, koji je ranije ovoj lokalnoj zajednici dodijelila federalna Vlada. Nakon provedene procedure, 12. juna je na stranici Općine Fojnica objavljena preliminarna lista sa podacima ljudi kojima će se dodijeliti sredstva. Na spisku su imena i prezimena 235 osoba i pojedinačni iznosi koji su im dodijeljeni. Tako se na spisku ponovo našlo ime Dajane Majić iz sela Šćitovo Polje, kojoj je dodijeljeno 21,68 KM. Oslobođenje je već pisalo o onome što je Majić prolazila kada joj je prethodnom odlukom lokalnih vlasti dodijeljeno 17,20 KM. Sada, kako je ispričala za Oslobođenje, ponovo prolazi istu sramotu.

- Kada sam saznala za ovaj javni poziv, odmah sam prikupila dokumentaciju i predala je. Navela sam da sam dobila od Crvenog križa 1.000 KM. Međutim, od Općine nikada nisam dobila nikakvu pomoć nakon poplava. Kako sam već ranije rekla, nakon poplava je nadležna općinska komisija dolazila kod mene i procijenila da je šteta 1.500 KM. Ono što sam dobila od drugih, to su u Općini uzeli u obzir i na kraju odlučili da dobijem 17 KM. Sada su ponovo isto postupili, s tim da mi je ovog puta dodijeljeno 21,68 KM. Uputila sam žalbu Općini, ali odgovor još nisam dobila. Da mi je barem nešto da dobijem od Općine, da mogu kupiti drva, ogorčena je Majić.

I nije samo Majić na listi kojoj je dodijeljena ova mizerna suma. Još manje dodijeljeno je Šehriji Halilović - 20,69 KM, a nešto bolje je prošao Malić Kurta kojem pripada 36,14 KM. Kako je precizirano u javnom pozivu, kriteriji za ocjenu pristiglih prijava su: visina iznosa pretrpljene štete na imovini, a na temelju Izvještaja o procijenjenoj šteti od poplava, visina primljene pomoći od drugih nivoa vlasti, organizacija, udruženja i drugih pravnih ili fizičkih osoba i visina štete koja će biti sanirana izvođenjem građevinskih radova od drugih organizacija, udruženja i drugih pravnih i fizičkih osoba.

Načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura kaže za Oslobođenje da se, zapravo, ponavlja ista priča kao i prije godinu, kada smo objavili da je Majić dodijeljeno famoznih 17 KM. Ističe da je suština u tome da su u obzir uzimani iznosi pomoći koje su ljudi dobijali od drugih udruženja i u odnosu na utvrđenu štetu (u slučaju Dajane Majić je to nešto više od 1.000), u postupku rješavanja joj je dodijeljeno 21,68 KM.

- Svako ko je aplicirao za pomoć, morao je navesti da li je dobio pomoć od drugih nivoa vlasti ili udruženja, naglasio je Klisura.

Upitali smo ga da li smatra da su kriteriji za dodjelu pomoći pravedni?

- Vidite, teško je bilo šta komentirati kad su u pitanju poplave i ljudi koji su doživjeli nesreću. Uvijek će biti nezadovoljnih kako god da uradite. Ali, sve se radi na osnovu elaborata koji je usvojilo Općinsko vijeće. Bilo je slučajeva da se nakon dvije godine jave ljudi i kažu: imao sam i ja štetu. Bilo šta da dijelite - problem je. U konačnici, na javni poziv se niko nije mogao prijaviti ako nije obuhvaćen elaboratom gdje su komisije otišle na teren, procijenile štetu... Imali su period da se žale na elaborat, ali niko se nije žalio, potcrtao je Klisura.

O katastrofi koja se desila u oktobru 2024. godine svojevremeno se raspravljalo i u federalnom Parlamentu. Formiran je Odbor za istragu i praćenje aktivnosti u vezi sa sanacijom šteta prouzrokovanih poplavama i klizištima, čiji su članovi obilazili poplavljena područja. Haris Šabanović, član parlamentarnog odbora, rekao je za naš list da već duže vrijeme nisu održali sjednicu.

- Kada su nam došli prigovori iz jedne od općina, tražio sam da odemo u tu općinu. Međutim, nismo otišli, ali nam je iz te općine stiglo detaljno objašnjenje o svim primjedbama. Meni je žao ako smo došli u ovu situaciju da je neko dobio naknadu štete od 20 KM, ali ne isključujem mogućnost da to nije nemoguće. Jer, kad pravite na ovakvim stvarima strogo neke ekonomske parametre, onda se ovo vrlo lako može desiti. Kad pravite strogo neke kvantificirane parametre, onda se desi da nekome isplatite 20 KM štete i hajde onda budi pametan šta si uradio, a u biti nisi uradio ništa, samo si nekoga povrijedio ili iziritirao, kaže Šabanović.

Izmjena pravilnika

Naš sagovornik ističe da je ranije upozoravao da su kod dodjele pomoći uzimani neobjašnjivi parametri.

- Recimo, da bi se dobila novčana sredstva, potrebno je da imate prebivalište u toj općini. Naprimjer, vi imate kuću u Kiseljaku, ali zbog posla živite u Sarajevu, a stradala je vaša kuća u Kiseljaku. Nije ta kuća pala s Marsa i nije stradao CIPS, već kuća. I na osnovu toga što je vaš CIPS privremeno u Sarajevu, ne znači da nemate pravo na naknadu štete koja se desila u Kiseljaku. To su neki nonsensi na koje sam upozoravao i koji, nažalost, u velikoj mjeri nisu izmijenjeni u ovim pravilnicima o dodjeli sredstava. Kad pogrešno postavite to na početku, onda ide samo jedno za drugim i ide se iz greške u grešku. Dese se ovakve stvari da je nekome šteta 21 KM. Da je papuče izgubio negdje, bila bi šteta veća od 20 KM, zaključuje Šabanović.