Nada za bolesne građane - na listu moraju ići novi lijekovi
Fikret Kubat: Ne možemo se držati nečega od prije 5-6 godina
Vlada Federacije je na sjednici održanoj prošle sedmice, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donijela Odluku o dopuni liste lijekova Fonda solidarnosti FBiH.
Brojni dopisi
Lista je dopunjena novom jačinom lijeka teduglutid i to od 1,5 mg. Radi se o lijeku koji se koristi za liječenje sindroma kratkog crijeva. Predlagač je pojasnio da je bilo potrebno za lijek u liječenju sindroma kratkog crijeva uvrstiti i jačinu od 1,5 mg u Listu lijekova Fonda.
Alma Hadžić, predsjednica Udruženja oboljelih od morbus Chrona/Krona i ulceroznog kolitisa, kaže da je, kad se govori o proširenju liste, dobro da se ide u korist pacijenata.
- Nažalost, mi još imamo spisak lijekova koji bi se trebali uvrstiti na esencijalnu listu koja se nije mijenjala godinama. Mi smo kao udruženje poslali puno dopisa i vršili pritiske na promjeni određene terapije. Ovo jeste pomak, ali nije veliki pomak. Tu bi se trebalo dosta stvari uraditi, ne samo za oboljele od kronove bolesti i ulceroznog kolitisa nego i za ostale bolesti. Naime, u svijetu se napreduje u liječenju, a mi uvijek kaskamo za njima iako mnoge farmaceutske kuće, čak i ako nemaju neki interes na račun lijekova za liječenje određenih bolesti, prođu proceduru preko Agencije za lijekove i time plate određenu svotu novca da bi mogle registrovati lijek, rekla je Hadžić za Oslobođenje.
Pri tome naglašava kako je sve do ministarstava, te izrazila nadu da će se pred izbore ta lista puno više prošiti.
- Taj jedan lijek dobro će doći oboljelim, ali nama puno ne znači jer ima dosta drugih lijekova koji su nam bitni. Također, vrlo je bitno da lijekovi koji se uvode na listu budu kvalitetni i da imaju što manje nuspojava i da, što je najvažnije, ti lijekovi budu efikasni za oboljele. Postoji puno lijekova koji nose generički naziv, međutim, ne mora značiti da imaju isti kvalitet kao što imaju određeni farmakološki lijekovi koji su nosioci tih lijekova. Imamo različitih biosimilara koji su njihove zamjene, tako da oni često znaju da imaju pogoršanje bolesti. Ili, naprimjer, da se cijela grupa pacijenata jednog lijeka koji je na nekom tenderu malo skuplji ukida i prebacuje se na jeftiniji lijek. To je veliki problem za pacijente, jer naši pacijenti imaju određene vrste komplikacija i pogoršanja bolesti kad se prebacuje, recimo, 150 ljudi sa jednog lijeka iste linije na drugi. Iako mnogi govore da to nema nekog velikog uticaja, itekako ima i to se da provjeriti, zaključuje Hadžić.
Životi djece
Fikret Kubat, direktor Udruženja Srce za djecu, kaže da su osnovni lijekovi na listi kad je riječ o djeci sa malignitetom.
- Međutim, konstantno izlaze novi lijekovi, terapije, studije i stoga te liste moraju biti češće ažurirane. Naprimjer, u Italiji se dva puta godišnje liste ažuriraju za djecu oboljelu od maligniteta, a kod nas već dugi niz godina to nije učinjeno, što je poražavajuće. Opet se sve vraća na novac i jednostavno svi moramo shvatiti koliko je to važno i koliko je sve drugo bezvrijedno u odnosu na život djece. Moramo pratiti evropske standarde, standarde razvijenih zemalja. Postoje studije, nova istraživanja i novi lijekovi koji olakšavaju djeci proces liječenja i moramo te lijekove stavljati na listu. Ne možemo se držati nečega što je bilo prije 5-6 godina, rekao je Kubat za naš list.