Problemi u energetskom sektoru u FBiH: Na dobošu imovina rudnika

Elektroprivreda BiH posluje u minusu i to više nije nikakva novost. Prema ocjeni ministra energetike, industrije i rudarstva FBiH Vedrana Lakića, glavni krivac za probleme u energetskom sektoru u FBiH je ideja Koncerna. Podsjećamo, radi se o uvlačenju sedam rudnika uglja u FBiH pod okrilje Elektroprivrede BiH, koja je njihov najvažniji i najveći kupac.

Velika zabluda

- I upravo se ovdje postavlja suštinsko pitanje: da li je formiranje Koncerna urađeno u interesu energetskog sektora Federacije BiH i da li se tada ozbiljno i strateški razmišljalo o tome kakve će posljedice ovaj model imati u budućnosti? Nažalost, nije. Energetski sistem danas je talac velike zablude o formiranju Koncerna koji je nastao 2009. godine, objavio je Lakić na društvenim mrežama.

U osvrtu tvrdi kako je EPBiH unaprijed plaćao rudnicima planirane količine uglja, ali da rudnici često nisu isporučivali dogovoreno, zbog čega je Elektroprivreda morala kupovati električnu energiju na tržištu. To je, po njegovim tvrdnjama, uvuklo EPBiH u negativno finansijsko poslovanje.

Te 2009. godine, kada je osnovan Koncern, na čelu Elektroprivrede BiH bio je Amer Jerlagić. On i danas smatra kako je sama ideja o formiranju Koncerna dobra, ali ono što je izostalo je realizacija planiranih koraka. Te korake trebao je provesti njegov nasljednik na mjestu direktora Elvedin Grabovica.

- Jedna od osnovnih aktivnosti je bila restrukturiranje rudnika unutar Koncerna. To se nije desilo, jer su nakon 2011. godine obustavljene gotovo sve aktivnosti oko restrukturiranja rudnika uglja u Koncernu EPBiH. Novac su ulagali u nerestrukturirane rudnike, a to je bilo kao bacanje novaca u rupu bez dna. Ogroman novac je bačen, a da se nije dobio nikakav pozitivan efekat. Američka kompanija AT Kearny, koja je imala ugovor sa EPBiH da vodi restrukturiranje rudnika u Koncernu, sugerisala je da se rudnici prvo moraju restrukturirati, pa tek onda u njih ulagati. Naravno, to nije ispoštovano, jer je bilo lakše trošiti novce kroz sistem javnih nabavki, nego brinuti o živim ljudima u rudnicima i njihovim sudbinama, ističe Jerlagić.

Ovako lošom situacijom najviše su pogođeni rudari u rudnicima koji djeluju u sastavu Koncerna, a to su Breza, Bila, Kakanj, Đurđevik, Kreka, Zenica i Gračanica. Sam Lakić priznaje da je dug rudnika po osnovu neuplaćenih doprinosa premašio milijardu maraka iako je Elektroprivreda avansno plaćala planirane količine uglja.

Predsjednik Sindikata rudara FBiH Sinan Husić se slaže sa Lakićem da je formiranje Koncerna bilo loše. Pojasnio je i kako je nastao dug po osnovu neplaćenih doprinosa uprkos redovnim avansnim uplatama Elektroprivrede.

- Mi smo maltene bili ovisni o jako niskoj cijeni uglja koji se isporučivao iz rudnika prema Elektroprivredi BiH. Nažalost, država nije obezbijedila uslove ni Elektroprivredi BiH da plaća taj ugalj po povoljnijim cijenama po rudnike. Daleko je to od industrijskih cijena, a o tržišnim cijenama ne treba ni govoriti, ističe Husić.

Za razliku od Lakića, koji kao glavni problem vidi formiranje Koncerna, Jerlagić navodi i druge propuste koji su prouzrokovali sadašnje loše stanje u energetskom sektoru.

- Pored loših poteza sa rudnicima, vrlo malo ili gotovo ništa se nije uradilo u novom investicijskom ciklusu. Osim VP Podveležje, nije izgrađen nijedan novi energetski proizvodni objekat. Uništen je projekat bloka 7 u TE Tuzla i praktično je EPBiH ostao na starim termoblokovima u TE Tuzla i TE Kakanj, a planirani su bili blok 7 u TE Tuzla i blok 8 u TE Kakanj sa ukupno 750 MW instalirane snage i za preko 50 posto većom efikasnošću od starih blokova. Sve su ovo razlozi zbog čega se EPBiH danas nalazi u ovako teškoj situaciji, bez dovoljno vlastite proizvodnje, sa obavezama kupovine i uvoza električne energije. Praktično od lidera u proizvodnji i prodaji električne energije na međunarodnom tržištu, postali smo ovisni o kupovini i uvozu, dodao je Jerlagić.

Husić smatra da bi se rješenje za prevazilaženje sadašnjeg lošeg stanja trebalo potražiti prepisivanjem dobrih praksi u drugim državama, posebno u zemljama regiona.

- Imamo primjer u blizini, u regiji, a to je Termoelektrana i Rudnik Pljevlja u Crnoj Gori. Da vidimo kako to oni sa 1.300 zaposlenih u tom kompleksu, gdje 1.100 ljudi radi u rudniku, a 200 u termoelektrani, za 48 sati ostvare prihod koji je dovoljan za isplatu plata svih zaposlenih, i u sektoru proizvodnje uglja i u sektoru proizvodnje električne energije, kazao nam je Husić.

Biće i strategije

Lakić navodi kako je Vlada FBiH samo ove godine uložila više od 30 miliona KM s ciljem povećanja proizvodnje u rudnicima. Također, najavio je izradu strategije razvoja energetskog sektora.

- Strategijom želimo osigurati najpovoljniji energetski miks, iskoristiti sve potencijale kojima raspolažemo i zadovoljiti potrebe naših građana i privrede za sigurnom, dostupnom i pouzdanom energijom. Želimo se uhvatiti ukoštac i sa sigurno najvećim problemom rudarskog sektora – želimo sanirati dugove rudnika za doprinose, koji se nagomilavao 30 godina i koji je premašio milijardu KM. Sramotno! Vraćanje ovolikog duga počećemo prodajom neperspektivne imovine rudnika i na taj način obezbijediti povezivanje staža rudara. Za ovo su nam potrebne Izmjene i dopune Zakona o finansijskoj konsolidaciji, koji će se narednih dana naći na sjednici Vlade FBiH, a nakon toga i u federalnom Parlamentu, optimističan je ministar.