Gotovo pa izvjestan scenarij: Vlada plaća Pavgordu ono što je nudio džaba?

U Novoj željezari Zenica će biti proveden stečajni postupak. Ovo je gotovo pa izvjestan scenarij, s obzirom na to da je u petak Kantonalni sud u Zenici potvrdio ranije donesenu odluku Općinskog suda Zenica o zahtjevu Vlade FBiH za uvođenje vanredne uprave u NŽZ-u.

Ranija ponuda

Ovim presuda Općinskog suda postaje pravosnažna, a jedna od odredbi te odluke je i da prestaje važiti privremena mjera o obustavljanju početka stečajnog postupka. Međutim, Vlada FBiH, izgleda, još nije spremna pustiti Željezaru i njene radnike “niz vodu”, bar ne u ovo predizborno vrijeme.

- Neću kao premijer, prije svega štiteći instituciju Vlade Federacije i premijera FBiH, reći ono što mislim, jer nemam ni pravo da se ponašam po principu švedskog stola, kad mi odgovara odluka Suda da je prihvatam, kad mi odgovara da je ne prihvatam. To je odluka Suda i naravno da sad šta god kažem, ne može se, neće promijeniti. To sam saznao neposredno prije ulaska u studio, žao mi je da je takva odluka Suda, naglasio je Nikšić za BHRT.

Dodao je da je Vlada FBiH pripremila plan za nastavak proizvodnje, uključujući dogovore o isporuci željezne rude i koksa te očuvanju oko 1.500 radnih mjesta.

Po kuloarima se uveliko špekuliše da bi Vlada FBiH mogla ponuditi vlasniku Nove željezare Zenica Gordanu Pavloviću, inače biznismenu iz Foče bliskom režimu Milorada Dodika, da ponovo pregovaraju o preuzimanju samo onih dijelova NŽZ-a koji su potrebni za pokretanje integralne proizvodnje. Ovakva mogućnost se spominjala u slučaju da Kantonalni sud u Zenici odbije žalbu u vezi sa uvođenjem vanredne uprave, a što se i desilo.

Podsjećanja radi, sudija Općinskog suda u Zenici Dino Aličić odbio je zahtjev Vlade FBiH za uvođenje vanredne uprave u NŽZ-u, pod rukovodstvom Sene Šaranović. Ovaj zahtjev je podnijet na osnovu posebnog zakona (lex specialis) o uvođenju vanredne uprave koji je usvojen u oba doma Parlamenta FBiH. Odbijajući ovaj zahtjev, sudija Aličić je u obrazloženju istakao kako Vlada FBiH nije ponudila dovoljno jake argumente koji bi bili bazirani na ekonomskim pokazateljima, da bi uvođenje vanredne uprave bilo bolje rješenje od stečajnog postupka.

Ono što je najčudnije je da su pravni zastupnici Vlade FBiH u ovom sudskom postupku naveli kako je Pavlović svojevremeno nudio Vladi FBiH da preuzme dijelove NŽZ-a koji su potrebni za pokretanje integralne proizvodnje i to besplatno na pet godina. Međutim, iz Vlade FBiH su odbili taj prijedlog, zahtijevajući preuzimanje cijele Željezare. Sada će, po svemu sudeći, od Pavlovića tražiti ono što su već jednom odbili, ali je pitanje za koliko novca.

Pitanje je i da li će Pavlović sada biti “raspoložen” da prihvati ovu ponudu. Tim prije što mu se, u slučaju pokretanja stečajnog postupka, smiješi veliki novac. Ilustracije radi, samo na eventualnoj prodaji zemljišta mogao bi zaraditi barem 100 miliona KM, ako ne i mnogo više. Naime, površina koju obuhvata NŽZ procjenjuje se između 250 i 300 hektara, odnosno između 2,5 i tri miliona kvadratnih metara. Konzervativne procjene govore da bi se kvadrat zemljišta mogao prodati po cijeni od 35 maraka po kvadratnom metru.

Ukoliko bude realizovan ovakav scenarij, to će značiti i kapitulaciju Vlade FBiH pred Pavlovićem, ali i znak da više nikada nijedna buduća vlada ne pokuša na ovakav način rješavati probleme u kompanijama u privatnom vlasništvu.

- Kad se napravi prvi pogrešan korak, onda su svi naredni koraci pogrešni. Kad brod ne zna koja mu je luka, onda je svaki korak pogrešan. Nije u početku trebalo dozvoliti da Pavlović kupi Željezaru, nego je trebalo da je preuzme Vlada FBiH i da riješi na jedan pristojan način, onako kako se problem rješava na Zapadu. Sada, kad se upetljao Pavgord sa svojim kapitalom, to je veliki problem, jer on može tražiti odštetu, da uđe u veliki sudski postupak. Vođenje velikog sudskog postupka znači paralizu rada firme. Pitanje je i da li će Pavgord pristati na ponudu Vlade FBiH, jer on ima svoj račun koji vjerovatno nikom nije saopštio. Međutim, zdrav razum nalaže da on nije ušao u to da ulaže milijarde, da se problem riješi, nego da iz toga izvuče profit, rekao nam je ekonomski ekspert Aleksa Milojević.

Aleksa Milojević: Ako je prvi korak pogrešan, onda su takvi i svi ostali/Bntv

Prema njegovim riječima, problem Željezare bi trebalo riješiti onako kako ovakve situacije rješavaju zapadne zemlje. Svoje rješenje je pisanim putem poslao gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću, ali iz njegovog kabineta, niti od bilo koje druge nadležne institucije u FBiH, nije dobio nikakav odgovor.

- Zapadne zemlje su akcionari u velikim preduzećima i one im na taj način pomažu. Ako preduzeću ide dobro, naplaćuju dividendu. Ako preduzeće krene loše, onda ne naplaćuju dividendu i na taj način subvencionišu rad željezara i sličnih kompanija. Mislim da bi bilo razloga da svi u BiH, ne samo Federacija nego čitava država, priteknemo u pomoć i da po modelu akcionarstva spasimo Željezaru Zenica kao svoje vitalno strateško preduzeće za čitavu državu. Željezara je strateško preduzeće, jer na sebi drži veliki dio privrede BiH i ona je jedno od nosivih strateških preduzeća koje svojim radom generiše pozitivne uticaje na ukupnu privredu zemlje, istakao je Milojević.

Svježi kapital

Posebno je napomenuo kako glavni razlog za propast Željezare nije loše upravljanje, nego se radi o nizu vanjskih uticaja. Zbog toga i nije bio pobornik uvođenja vanredne uprave.

- Uvođenje vanredne uprave je poznata šema kad hoće da se stvar upropasti, jer šta znači vanredna uprava bez priliva svježeg kapitala? Željezara se mora ekonomski oživiti. To se ne može uraditi preko nekakve prinudne uprave, jer tu očito nije bio razlog neka loša uprava firme, da je bilo krađe i ostalo, jer je firma bila u privatnim rukama i bila je izložena jednoj potpunoj racionalnosti, nego je jednostavno firma tehnološki dotrajala i treba joj ubrizgavanje nekih vitalnih tehnoloških inovacija. Prinudna uprava je put u veće potonuće. To je samo odgađanje problema, nesnalaženje, nesposobnost i nehtijenje da se sagleda problem u cjelini, zaključio je Milojević.