Umjetnik i njegova sudbina

S otvorenja /ROBERT MATIĆ/

S otvorenja/ROBERT MATIĆ

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Galerija umjetnina Split predstavlja izložbu “Mario Lalich – fotograf začudne imaginacije”. Izložba svečano otvorena 14. ovog mjeseca, ostaje otvorena sve do kraja kolovoza. Realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita. Radi se o monografskoj izložbi umjetničkog fotografa Marija Lalicha (Lalić, Split, 1965 – Tučepi, 2023).

Američko razdoblje

Lalich se afirmirao u SAD-u, gdje od 1987. do 2003. boravi u New Yorku i Portlandu, njegove radove objavljuju poznate američke i međunarodne publikacije, uključujući The New York Times Magazine, Rolling Stone, Los Angeles Times i Cartier Art. Upravo u New Yorku se kasnih osamdesetih prošlog stoljeća počinje baviti fotografijom, a povratkom u zavičaj i rodni Split 2003. uspješno nastavlja s istraživanjima u fotografskom mediju.

Među eksponatima je i fotografija nastala samo mjesec prije umjetnikove smrti, kaže za Oslobođenje kustosica izložbe Iris Slade. Naglasak je na američkom razdoblju, a ova izložba predstavlja jednu od mogućih koncepcija prikazivanja opusa cijenjenog fotografa jedinstvenog autorskog senzibiliteta, ističe kustosica Slade, muzejska savjetnica u splitskoj Galeriji umjetnina (koja ima status muzeja, samo se zove galerija; op. a).

Splitski fotograf s američkom karijerom, tako ga opisuju splitski mediji. Otkrivaju da je Mario Lalich brat poznatog hrvatskog sociologa Dražena Lalića. Uz umjetničku knjigu, nekoliko plakata i crnobijeli film “Davenport” iz 1999. koji se prikazuje u sklopu postava, na izložbi su pokazane fotografije u različitim tehnikama. Pokazani radovi govore o tri i pol desetljeća Lalicheve posvećenosti fotografiji i fotografskoj umjetnosti. Stvarajući u SAD-u istaknuo se konceptualno osmišljenim, pomno režiranim i estetski dotjeranim fotografijama, analizira kustosica Slade.

Zapažen kao portretist modela, glazbenika i filmaša, dobitnik je nekoliko strukovnih nagrada i priznanja. Začudna imaginacija, konceptualno oblikovana u bizarne, nadrealne, provokativne, zagonetne i alegorijske prikaze, snažno je obilježila opus ovog umjetničkog fotografa, ističe kustosica izložbe. Posljednja samostalna izložba priređena za života Marija Lalicha u Zagrebu 2021. u Galeriji “Josip Račić”, izložbenom prostoru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (nekadašnja Moderna galerija) posebno je zapažena, podsjeća se u kontekstu aktualne izložbe u Splitu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Seriju fotografija naslovljenih s “Tajni život napuštenih zidova” Lalich snima tijekom šetnji sa psom u razdoblju od 2019. do 2021. Objektivom svojeg foto-aparata bilježi detalje napuštenih prostora, zumirajući vizualne tragove plijesni na vlažnim zidovima, koji često podsjećaju na apstraktne slikarske radove, a to je zaintrigiralo i još uvijek intrigira istraživače arta ovog autora.

Svoju prvu samostalnu izložbu Lalich realizira 1993. u Portlandu. Prema istraživanjima kustosice Slade, specifičan način promišljanja ovog umjetničkog fotografa u tom razdoblju dolazi do punog izražaja. Posvećuje se žanrovski fluidnoj art fotografiji, svoj prepoznatljiv stil gradi u portretnoj, reklamnoj i modnoj fotografiji. Lalich režira svoje visokostilizirane radove, objašnjava dalje. Unaprijed detaljno osmišljava prizore naglašenog vizualnog karaktera, čija se snaga, među ostalim, bazira na kontrastu. Ambijent tretira kao važan segment sadržaja, modele smješta u derutne prostore ili raskošne interijere.

Eksterijere pak snima na upečatljivim prirodnim ili urbanim lokacijama. Na ovu izuzetnu posvećenost scenografiji nadovezuje se isto tako pažljivo osmišljen izgled samih aktera prizora, od odjeće i obuće do adekvatnih rekvizita. Pritom su i spomenuti akteri različite dobi, spola i fizičkog izgleda. Lalich inspiraciju nalazi u grčkoj mitologiji, kršćanskoj ikonografiji, povijesti umjetnosti, povijesti fotografije i filma, nadahnjuju ga i fenomeni modne industrije, sve do ulične mode i subkulture.

Crno-bijele fotografije često kolorira rukom, što je u to vrijeme popularno u svjetskoj fotografiji. Sve intenzivnije bavi se kolor-fotografijom i usvaja digitalnu tehnologiju, od primjene suvremene fotografske opreme do kompjutorske obrade fotki. Ono što kustosica posebno konstatira, to je da Lalich uopće ne formulira nazive svojih radova. Tako promatraču pruža potpunu slobodu interpretacije, što također govori o umjetnikovom doživljaju i promišljanju arta.

Best Self-Promotion

Kako se podsjeća, zahvaljujući zapaženim radovima, pogotovo onim koji prikazuju bizarno i groteskno, talentirani splitski fotograf 1996. u SAD-u osvaja prestižnu nagradu uglednog časopisa za vizualne komunikacije Communication Arts u kategoriji Best Self-Promotion (Najbolja samopromocija). Ova nagrada je presudna za Lalichevu karijeru, navodi se u službenoj biografiji umjetnika, jer ga pozicionira među tražene fotografe u industriji oglašavanja. Uoči povratka u New York 1999. u Portlandu je premijerno prikazan njegov kratkometražni film “Davenport”, koji se sada može vidjeti i u Splitu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U vrijeme ponovnog boravka u New Yorku realizira nekoliko uspješno stiliziranih fotografija apsurda. Godine 2001. svjedoči rušenju Svjetskog trgovačkog centra i fotografira posljedice terorističkog napada. U Split se vraća 2003, potom u Tučepe. U rodnom gradu osniva marketinšku agenciju Poliklynika, uspješno surađuje s Hrvatskim narodnim kazalištem Split i Zagreb Film Festivalom. Koristi digitalnu fotografsku opremu, a snimci iz ovog razdoblja najčešće nastaju na području Splita i okolice. Bilježi zalaske sunca, oblake koji plove nebom, brodove na pučini, more u različitim vremenskim uvjetima, usamljene šetače…

Segmente ovog svojevrsnog dnevnika splitske i morske svakodnevice Lalich predstavlja na izložbi 2018. upravo u Galeriji umjetnina Split. Naziv izložbe je “Postsezonske opservacije”. Split ponovno otkriva darovitog splitskog umjetničkog fotografa. Najnovija monografska izložba u splitskoj Galeriji umjetnina tri godine nakon smrti Marija Lalicha priređena je zahvaljujući susretljivosti umjetnikove obitelji, ističu organizatori izložbe.