Ravnopravnost na papiru, stereotipi u praksi: BiH vuče recidive patrijarhalnog sistema

Iako čine polovinu biračkog tijela, manje od četvrtine izabranih zvaničnika na ključnim nivoima vlasti su žene. Vedrana Vujović je mlada političarka koja je izabrala taj put u želji da se u BiH nešto promijeni.

Ispunjavanje forme

To što je žena još više je motivisalo da se znanjem i elokventnošću nametne u ovom i dalje muškom svijetu. Smatra da je uspjela.

- Ja se osjećam potpuno ravnopravno, a mislim da je to iz razloga zato što ja imam takav stav i što sam se postavila tako. To nije bilo lako, kao što mislim da nije u bilo kojem poslu koji je javni i da će uvijek biti nekih, neću reći problema, ali određenih sukoba. Znate kada vam kažu vi ste mladi, a pritom i žena, ne osjećate se ugodno, ali na taj način možete pronaći svoj inat, motivaciju, da se pokažete sebi i drugima, da niste samo kvota, da niste tu samo zato što ste žena, nego da možete dati doprinos jednako kao i vaše muške kolege, bez obzira na to koliko iskustva oni imaju, rekla nam je Vedrana Vujović.

I to je stav koji treba imati da bi se i mišljenje drugih mijenjalo. Veliki broj žena ne želi u politiku u konkretnom smislu političkog djelovanja, ali su u ovom “svijetu muškaraca” našle mjesto koje im odgovara.

- Položaj žena u politici Bosne i Hercegovine ne može se svesti na broj mandata ili procenat zastupljenosti u institucijama. Suština je u tome da li imaju stvarnu mogućnost da utiču na odluke ili služe kao dokaz da su političke stranke ispunile formu. U zemlji u kojoj se ključne odluke često donose u uskim partijskim krugovima, iza zatvorenih vrata, ni muškarci ni žene nemaju jednak prostor ako nisu deo tog kruga, pojasnila nam je ekonomistkinja Svetlana Cenić.

Stiče se dojam da političke stranke ispunjavaju samo zakonske obaveze i popunjavaju kvotu, ali broj žena u politici i dalje je veoma mali. Alma Kratina, iako je duži period u politici, smatra da se žene u patrijarhalnom društvu u kakvom živimo često gledaju kroz percepciju žene. Tako se ženama političarkama uvijek postavlja pitanje kako usklađuju porodične i poslovne obaveze, što se nikada ne postavlja muškim kolegama.

- Mislim da pitanje ravnopravnosti spolova u BiH još nije tretirano, da je to zapravo pitanje prosperiteta društva u cjelini. Dok ne bude tako, neće sigurno biti više žena u javnom životu ni na mjestima odlučivanja. To je jedan veliki resurs koji nije iskorišten i to je jedna velika šteta na koju trebamo stalno ukazivati. Zbog toga je ženama potrebna stalna mreža podrške, počevši od njihove porodice, muških kolega koji razumiju važnost ovog pitanja. Na one koje ne razumiju svakako treba uticati, rekla nam je zastupnica u federalnom Parlamentu Alma Kratina.

Naši sugrađani također imaju podijeljena mišljenja. Fadil Čaušević, profesor u penziji, smatra da su žene osjetljivije i razumnije, ali i da imaju određenu vrstu odgovornosti prema porodici.

- Trebalo bi da bude u politici, znate, da se nađe taj omjer žene i muškarca. Bogami su pametnije žene u današnje vrijeme nego muškarci, ali isto tako, ako postavite neku ženu koja govori samo šta joj drugi narede, od toga nema ništa. I nema napretka u ovoj državi, vjerujte, rekla nam je jedna naša sugrađanka.

Svetlana Cenić naglašava da nije dovoljno samo povećati broj žena u politici. Demokratija neće biti kvalitetnija ako umjesto loših političara dobijemo loše političarke. Bosni i Hercegovini nisu potrebne kvote radi statistike, već ljudi sa znanjem, integritetom i spremnošću da rade u javnom interesu, poručila je.

Vehid Šehić iz Koalicije pod Lupom smatra da se promjene dešavaju, ali sporije. Ipak, sada političke stranke imaju mogućnost da se pokažu.

- Mi još vučemo recidive tog patrijarhalnog, da je to muški posao, međutim, pokazala je praksa da su zastupnice često aktivnije od muškaraca. I ako napravimo analizu javljanja tokom mandata, vidjećemo da žene koje su dobile mandat da učestvuju u zakonodavnoj vlasti imaju daleko veći angažman, ocjenjuje Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

A svojim stavom se, kao i uvijek kroz istoriju, moraju izboriti žene.

Ispod minimuma

- Ono što mislim da je vrlo važno istaći je da se ne treba posmatrati da postoje muški i ženski poslovi, muški i ženski problemi, naročito kada je u pitanju politika. Žene kao takve ne smiju se posmatrati samo kao neke kvote, žene su ravnopravne i prilikom odlučivanja, prilikom i samog glasanja, ali i prilikom izrade i kreiranja određenih politika. Mislim da je taj značaj nemjerljiv, kaže nam Vedrana.

Kratina nas ponovo vraća na pitanje ravnopravnosti spolova u BiH.

Zakon zahtijeva minimalnu zastupljenost od 40 posto, ali se taj minimum često tretira samo kao formalnost umjesto kao odraz stvarne političke moći.

- Uprkos napretku, rodna zastupljenost u političkom pejzažu Bosne i Hercegovine i dalje je ograničena. Znači, uvođenje rodnih kvota dovelo je do postepenog povećanja broja žena u zakonodavnim tijelima. Međutim, učešće žena i dalje ostaje ispod trideset posto iako je zakonom propisan minimum od 40 posto, ali opet je bolje nego ranije, rekli su nam iz Transparency Internationala BiH.