Antifašisti moraju biti odvažniji

Gospodine Imamoviću, inicijativa za nominaciju djela Bogdana Bogdanovića na UNESCO-ovu listu prošla je gotovo bez otpora. Koliko je ta nominacija samo pitanje zaštite kulturne baštine, a koliko i borba protiv pokušaja brisanja antifašističkog nasljeđa iz javnog prostora Bosne i Hercegovine, budući da su glasne ideje o rušenju čuvenog Partizanskog groblja u Mostaru?

- U pitanju je i jedno i drugo. Radi se o zaštiti kulturne baštine i opusa Bogdana Bogdanovića koji predstavlja vrhunac svjetske i evropske memorijalne arhitekture, ali i o odbrani od onih koji godinama pokušavaju izbrisati našu svijetlu antifašističku tradiciju.

Fašisti današnjice

Fašizam je vječita opasnost i zato antifašistička borba mora biti neprestana. I danas smo izloženi fašističkim izjavama i politikama. Ko god vrijeđa i pokušava satanizirati čitave narode ili pripadnike bilo koje relIgije, negiranjem opravdava genocid nad bilo kojim narodom, ko god relativizira i opravdava zločine Hitlerove i Mussolinijeve soldateske, zločine ustaša, četnika, Handžar-divizije i bilo koje druge kvislinške politike i kvislinške vojske, fašista je i nacista današnjice.

Danima se već najavljuje krug razgovora predstavnika zemalja Kvinte sa vodećim ljudima parlamentrarnih stranaka kako bi se proizvelo domaće rješenje o državnoj imovini. Šta očekujete i vjerujete li da ovakav angažman može riješiti jedno od gorućih pitanja u državi?

- Državna imovina je, samo ime kaže, vlasništvo države Bosne i Hercegovine. Radi se o pitanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine. Svako rješenje mora se držati odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i važećeg ustavnog okvira.

Rezolucija o osudi svih oblika neofašizma i potvrdi antifašističkog naslijeđa i vrijednosti u Bosni i Hercegovini prošla je gotovo jednoglasno. Da li je to iskren civilizacijski konsenzus ili samo deklaracija koja će ostati bez stvarnog efekta u društvu u kojem su istorijski revizionizam i govor mržnje sve prisutniji?

- Jednoglasnost je bila znak moguće normalnosti usred okolnosti koje nisu normalne. U tom trenutku Predstavnički dom bio je normalan i usklađen sa multikulturalnim i antifašističkim bićem Bosne i Hercegovine. Jasno je bilo da mi, antifašisti, moramo češće i odvažnije braniti civilizacijske principe antifašizma. Ako tako budemo radili, građani i narodi će nas slijediti, kao što su poslanici slijedili Sašinu i moju inicijativu.

Istakli ste da je Zakon o državljanstvu licemjeran, jer država žali za mladima koji odlaze, a onda im otežava povratak. Ko je godinama održavao takav sistem i zašto BiH uporno odbija model koji već primjenjuju zemlje regiona za povratak dijaspore?

- Takav sistem održavaju oni koji su glasali protiv mog prijedloga. Protiv su glasale sve stranke iz Republike Srpske. Neki ljudi iz opozicije u entitetu RS kazali su mi da bi glasali za ovu inicijativu, ali se boje da ih u izbornoj godini, ovi Dodikovi, ne proglase izdajnicima!? Tamo se, izgleda, svi boje Dodika. Po mom mišljenju, moguće je da Dodik misli da bi se time promijenila struktura glasača ili je u pitanju nešto gore.

Doprinos dijaspore iznosi gotovo 10 posto BDP-a Bosne i Hercegovine. Da li država danas prema dijaspori nastupa više kao prema izvoru novca, nego kao prema ljudima koje zaista želi vratiti u zemlju?

- Samo su poslanici iz RS-a pokazali da ne žele dijasporu vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Jer, imao sam opću većinu, ali ne i entitetsku.

Izmjene zakona o bahatoj vožnji konačno su usvojene. Hoće li ovaj zakon zaista promijeniti stanje na cestama ili postoji opasnost da ostane mrtvo slovo na papiru bez ozbiljne primjene i kaznene politike?

- Cilj zakona je smanjenje broja poginulih i teško povrijeđenih na cestama Bosne i Hercegovine.

Skrivanje problema

Ovim zakonom će to sigurno biti ostvareno, jer u zemljama koje ga imaju gine daleko manje ljudi na 100.000 stanovnika, nego u Bosni i Hercegovini. Zakon je policiji i pravosuđu dao odlične alate i oni će te alate znati iskoristiti.

Još jednom su čelni ljudi BHANSA izbjegli javno saslušanje u Parlamentu. Da li iza njihovog nedolaska vidite strah od političke odgovornosti ili pokušaj da se javnosti sakriju problemi unutar agencije?

- Kada se ne odazivaju, sve je moguće pretpostaviti. Po mom mišljenju, moguće je i to da se radi o izbjegavanju odgovornosti ili sakrivanju od javnosti problema koji eventualno postoje unutar Agencije.