Imovina koči milijarde ulaganja u našu zemlju

Bosna i Hercegovina i dalje nema zakon o državnoj imovini. Politički akteri godinama vode iste rasprave o tome kome šta pripada, rješenje se i dalje ne nazire, a imovina krčmi. Posljednjih dana održan je niz sastanaka političkih lidera sa predstavnicima međunarodne zajednice i pojedinim ambasadorima zemalja Kvinte (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija), koje su intenzivirale aktivnosti u vezi s pitanjem državne imovine, posebno nakon usvajanja Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji BiH.

Jedino rješenje

Da neriješeno pitanje državne imovine predstavlja ozbiljnu prepreku investicijama u BiH, upozorio je i šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca, navodeći kako je samo u kontekstu EU riječ o više od dvije milijarde eura potencijalnih investicija.

- Donošenje državnog zakona jedino je rješenje, istakao je Soreca.

Luigi Soreca:
Ozbiljna prepreka investicijama

Nedvosmislena je poruka i iz Ustavnog suda BiH: Rješenje ne mogu ponuditi sudije, nego politika.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman jasno je kazao da pitanje državne imovine može biti riješeno isključivo zakonom na nivou države, koji treba donijeti Parlament BiH.

Državnom imovinom smatra se imovina naslijeđena sukcesijom bivše SFRJ, ali i imovina nekadašnje Socijalističke Republike BiH, uključujući šume, rijeke, poljoprivredno zemljište i druge resurse. Raspolaganje tom imovinom zabranjeno je još od odluke tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, donesene prije više od dvije decenije.

Da neusvajanje zakona predstavlja veliki problem, upozorila je i sutkinja Ustavnog suda BiH Larisa Velić i najavila: “Predstavljat će problem i pri implementaciji Zakona o Južnoj interkonekciji. Pretpostavljam da ćemo i u tom dijelu imati veliki broj predmeta”. Istakla je i to da eventualna prenamjena zemljišta kroz prostorne planove ili proširenje građevinskih zona ne znači automatsku promjenu titulara vlasništva.

O mogućem rješenju ponovo se prije nekoliko dana oglasio i visoki predstavnik Christian Schmidt. U intervjuu za njemačke medije izjavio je da njegov tim radi na modelu prema kojem bi posebna komisija odlučivala za koje svrhe se državno zemljište može koristiti. Naveo je i da nestrpljenje raste i među načelnicima općina, koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu.

Godinama je, podsjećamo, trajala i saga sa vojnom imovinom u BiH.

- Sva vojna imovina u BiH naslijeđena od bivše JNA pripala je državi, podsjeća vojno-politički analitičar i kolumnista Oslobođenja Đuro Kozar.

Đuro Kozar: Ključni trenutak je bila intervencija međunarodne zajednice

Navodi da je dio te imovine stavljen u funkciju OSBiH, dok je dio objekata bio predmet različitog korištenja i sporova.

- Trideset devet objekata koriste Oružane snage. To su kasarne, magacini, relejni i radiorelejni centri, ističe Kozar i, govoreći o dugogodišnjem sporu, podsjeća da je cijeli proces počeo nakon rata, kada je imovina bivše JNA prešla u pravni okvir BiH, ali bez jasnog i konačnog zakonskog rješenja.

Od tada počinje, kako kaže, da se otima od države, a ključni trenutak u rješavanju tog pitanja bila je intervencija međunarodne zajednice.

- Visoki predstavnik je to presjekao, kaže Kozar, dodajući da su nakon toga uslijedile i odluke Ustavnog suda BiH, koje se i dalje ne provode u potpunosti.

U praksi se i dalje dešavaju pokušaji knjiženja na niže nivoe, pa su tako zabilježeni slučajevi gdje je RS dodijelio neperspektivnu vojnu imovinu opštinama za privredne zone, a Sud BiH je poodavno naložio knjiženje lokacije Veliki Žep (Han-Pijesak) na državu, ali vlasti RS-a odbijaju provesti tu presudu.

Za rješavanje problema državne imovine, ističe Kozar, postoji problem i u političkom neslaganju oko vlasništva i nadležnosti, jer dio političkih aktera u RS-u imovinu veže za teritoriju. Jedno je teritorija, a drugo je imovina, naglašava naš sagovornik, te dodaje kako država bez imovine ne bi mogla da postoji, niti bi mogla biti članica UN-a.

- Međutim, kako oni hoće da RS ide u secesiju, da se odvoji, žele da ima svoju imovinu s kojom će se izdvojiti, pojašnjava Kozar.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH Albin Muslić (SDP) kaže da je Ustavni sud BiH jasno trasirao pravac rješavanja pitanja državne imovine, ali i to da je do tada na snazi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. To praktično znači da su brojna imovinska dobra u našoj zemlji i dalje pravno blokirana.

- To se direktno reflektira na realizaciju investicija, ali i živote građana, poručuje Muslić.

Albin Muslić: Zakon mora prepoznati BiH kao titulara

Kao jedan od ključnih primjera navodi Južnu interkonekciju, gdje je rješavanje pravnog statusa državne imovine jedan od osnovnih preduslova za realizaciju.

Muslić naglašava da bi zakon morao jasno utvrditi BiH kao titulara državne imovine, uz precizno definisanje načina korištenja i eventualnog prenosa pojedinih dobara koja nisu od strateškog interesa države. Sadašnje stanje, upozorava, ostavlja prostor za pravnu nesigurnost i parcijalna tumačenja.

Ukoliko dogovor izostane, kako dodaje Muslić, realna je i opcija intervencije OHR-a ili međunarodne zajednice, što bi značilo rješenje bez šire domaće stručne i javne rasprave. Dodaje da je pitanje državne imovine dio šireg evropskog i političkog okvira, uključujući i program 5+2 za zatvaranje OHR-a, te da njegovo nerješavanje već godinama usporava investicije i produžava institucionalnu blokadu u BiH.

Viši asistent na Pravnom fakultetu UNSA Harun Išerić podsjeća na primjer raspolaganja državnom imovinom u slučaju zemljišta za Ambasadu SAD-a u Sarajevu, kada je odluku donijela Parlamentarna skupština BiH kao jedino ovlašteno tijelo, što, kako ističe, predstavlja smjernicu i za projekte poput Južne interkonekcije.

Pravni vakuum

U nedostatku zakona, kako naglašava, postoji pravni vakuum koji otvara prostor za različita postupanja, zbog čega je potrebna i reakcija Pravobranilaštva BiH radi sprečavanja zloupotreba i nezakonitih upisa imovine. Dodaje da višegodišnji, neuspješni pokušaji domaćih političkih aktera da postignu dogovor, proizvode ozbiljne posljedice po pravnu sigurnost, investicije i ekonomske tokove u BiH.

- BiH trpi neizmjernu štetu, i država i građani, upozorava Išerić.

Smatra i da postoje okolnosti koje bi mogle dovesti do reakcije međunarodne zajednice, po uzoru na ranije intervencije visokog predstavnika.

I u političkim i u diplomatskim krugovima sve se češće govori o mogućnosti da bi međunarodna zajednica mogla ponuditi model privremenog rješenja ukoliko domaći politički akteri nastave kao do sada - bez dogovora o zakonu o državnoj imovini.