Vlasti nemaju rješenja za divljanje cijena

Cijene i dalje rastu, građani se hvataju za glavu, a pravog rješenja ni na vidiku. Kao nešto novo pojavio se Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena u FBiH. Na taj način, kako stoji u prijedlogu, uređuju se način i uslovi formiranja cijena proizvoda i usluga, kontrola i praćenje cijena od nadležnih organa na tržištu Federacije BiH. Ipak, ekonomisti su oštro protiv. Administracija ne može upravljati cijenama. Pa, šta je onda rješenje?

Kada se prođe pijacama ili rafama u trgovinama kupci su, uglavnom, ogorčeni porastom cijena. Penzionerka Hirija je kupila nekoliko komada paradajza, kazavši kako ne može priuštiti više od toga.

Nigdje rezervi

- Voće ne mogu kupiti. Šta je 400 KM penzije? Dok platiš sve, ne ostane ništa. Ni za lijekove. Šta ti ostane, 100-150 KM, hajde ti od toga živi. Sve je poskupjelo, i hljeb i brašno i ulje. Narod mi donese, imam tu kuhinju u koju idem, daju mi šta ima. Od toga živim, dijete moje, nemam odakle. Ovo je katastrofa, cijene su kao u Njemačkoj, priča nam Hirija.

Osnovne životne namirnice u našoj zemlji su među najskupljima u Evropi. Inflacija i ratovi mogu biti glavni uzroci povećanja cijena, ali za divljanje bez kontrole cijena uvijek je odgovornost vlasti. Umjesto traganja za mogućim, pribjegava se populističkim rješenjima, objašnjavaju ekonomisti.

- Mi smo tržišna privreda i sa tog stanovišta nikako nije moguće administrativno upravljanje cijenama. Ono što države treba da rade su robne rezerve. Sa zalihama robnih rezervi interveniše se na tržištu i na taj način se štite potrošači. To je pravilo, objašnjava ekonomista Aleksa Milojević.

Dodaje kako je očito da su u svim zapadnim zemljama, koje imaju isti demokratski obrazac, robne rezerve, uglavnom, sredstvo kojim država štiti stanovništvo od nasrtaja privrednika i njihove nezajažljive potrebe za profitom, uglavnom, kroz stalno dizanje cijena.

- Država kupi kad je jeftino, smjesti u robne rezerve i interveniše kad privatnici počnu da dižu cijene povlačenjem iz robnih rezervi. Na taj način smiruju se cijene i štite građani, rekao nam je Milojević.

A da će se rast cijena energenata i globalna ekonomska kriza značajno odraziti na domaću poljoprivrednu proizvodnju i cijene hrane u BiH, upozorio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo. Istakao je kako će domaći proizvođači biti među najpogođenijima, te da bi poskupljenje domaće proizvodnje moglo ići najmanje do 70 posto.

- Da su oni (država, entiteti) vodili brigu o državi, građanima i svemu ostalom, mi bismo sada imali dovoljno domaće proizvodnje koja bi bila dosta jeftinija, kvalitetnija, građani bi bili zadovoljni. Sve bi bilo jeftinije. Niko nije stao u zaštitu ni proizvođača ni građana, razočaran je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo

Prema njegovim riječima, robne rezerve morale bi biti funkcionalne, te intervenisati u razdobljima sjetve i krize. Također je istakao da bi država trebala uložiti više napora prilikom nabave i distribucije repromaterijala, čime bi proizvodi bili povoljniji i dostupniji. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je rješenje u ograničavanju marži, također oštro kritikujući bilo kakva zakonska ograničavanja cijena.

Kilogram paradajza košta i do deset maraka/Senad Gubelić

- Ono što je suština je da bilo koja vlast, a u ovom slučaju govorimo o resornom ministarstvu, inspekcijama treba da naredi da rade i da se bave usaglašavanjem nivoa marži za određene proizvode. Da li je osnovna cijena povoljnija, skuplja ili niža, zavisi od lanca snabdijevanja onih koji prodaju. Dakle, usaglašavanje nivoa trgovinskih marži, pa čak i proizvodnih, treba da bude predmet brige vlada, da bi na osnovu toga sa usaglašenim konceptom mogli da kontrolišu tržište, upozorava Zoran Pavlović.

Bez represije

Rješenja postoje, postoji i stručni ljudi koji mogu spriječiti divljanje cijena sa sadašnjim mehanizmima. Ipak, kako tvrde naši sagovornici, stalne inflacije za vladauće su zlatni rudnik. Bez pritiska javnosti i ekonomske analize, neće biti ni rezultata, saglasni su.

Podsjećamo da Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena nije naišao na podršku Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku federalnog Parlamenta. Oštro protiv bili su Admir Čavalić, Miralem Galijašević i Slaven Raguž. Čavalić je istakao da bi takve mjere mogle izazvati poremećaje na tržištu.

- Smatramo da to može voditi nekim tržišnim nestabilnostima, politikantstvu i problemima na tržištu, istakao je Čavalić.

Dio stručne javnosti (poput ekonomista i zastupnika Admira Čavalića) smatra da bi se krize trebale rješavati mjerama makroekonomske politike i prilagodbama evropskim praksama slobodnog tržišta, a ne drakonskim kaznama i represivnim mjerama.