Tramvajem, trolejbusom ili autobusom, put kroz Sarajevo postaje agonija

Tramvaji, trolejbusi, autobusi, minibusi, osim podzemne željeznice, reklo bi se da imamo u Sarajevu sve što jedan pristojan javni prevoz može da ponudi za ugodan život i kretanje stanovnika. Umjesto udobnosti, putovanje sa jednog kraja grada do drugog, koje bi moglo trajati do 30 minuta, sve češće traje duže od sat i po pravilu bude ispunjeno čitavim nizom neugodnih i stresnih situacija. I tako barem dva puta dnevno od kuće do škole, posla, ljekara...

Na rubu živaca

Ako želiš biti tačan, pravilo je da se krene bar sat ranije, jer šanse za zastoj su mnogo veće, nego da na odredište stignete u cugu.

- Jutros sam dva puta mijenjala prevoz i sada zbog iznenadnog skretanja tramvaja na Željezničku stanicu moram nastaviti dalje, požalila nam se jedna studentica Ekonomije i dodala da će do fakulteta nastaviti pješke.

​Ludnica i slom živaca riječi su kojima se opisuje sveukupni doživljaj saobraćajne kulture u glavnom gradu BiH. More automobila slijeva se sa svih strana na jednu glavnu i dvije-tri sporedne saobraćajnice.

- Posljednjih godina učinjeni su značajni napori u poboljšanju infrastrukture ili kvalitete javnog gradskog prijevoza, međutim, on je još na vrlo niskoj razini i ne pruža komfor i kvalitetu usluge koja bi opredijelila korisnike da ga koriste umjesto osobnih vozila, kaže nam Drago Ezgeta, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, i podsjeća da je javni gradski prijevoz usko povezan sa kvalitetom njegove usluge i razvojem motorizacije.

Glavna gradska saobraćajnica stalno je zakrčena automobilima, u kojima je obično po jedna osoba /Damir Deljo

​Inače, u uređenim gradovima Evrope i svijeta ovakvi problemi riješeni su modernizacijom gradskog prevoza sa dovoljnim brojem vozila u prometu, tako da se ne dozvoljava stvaranje gužvi ni na stajalištima ni u prevozu.

- Prometna politika u gradovima Evrope i svijeta je takva da se značajan dio urbane mobilnosti odvija putem javnog gradskog prometa. Da bi se to postiglo, mora se postići visoka razina kvalitete usluge, kakvu Sarajevo nema, ističe profesor Ezgeta i napominje kako su to glavni razlozi zbog kojih glavni grad BiH ima konstantne kolapse saobraćaja, jer korisnici su ti koji odlučuju da li će putovati osobnim vozilima ili javnim prijevozom.

​Ocjenjuje da parcijalni projekti troše novac, a ne rješavaju probleme.

- Neophodno je na razini cijelog Kantona izvršiti redizajniranje mreže linija javnog gradskog prijevoza, što bi podrazumijevalo i da se napravi strateški okvir o tome što mi to želimo ovdje. Ako želimo postići cilj da se negdje oko 35 do 40 posto kretanja obavlja gradskim prijevozom, onda moramo definirati i dovoljne kapacitete, dovoljnu frekvenciju vozila, razinu usluge i sigurnosti, govori nam profesor, uz opasku da je to samo dio promjena koje mora pratiti i promjena kulture ponašanja, kao i politika ograničenja pristupa urbanim zonama.

​Da bi se sve ovo realiziralo, potrebna je i izgradnja parkinga na glavnim čvorištima, koja bi omogućila da se osobna vozila parkiraju i putovanje sa kartom plaćenog parkinga nastavi javnim prijevozom.

- Znači, promjena koja uključuje digitalnu transformaciju, zaključuje prof. Ezgeta.

Da može bolje, smatraju i u kompaniji Centrotrans, koja uz Gras prevozi Sarajlije.

- Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu predstavljaju važan korak ka unapređenju sistema javnog prijevoza u Kantonu Sarajevo, kažu nam iz Centrotransa i primjećuju da su modernizacija pojedinih saobraćajnih pravaca i unapređenje infrastrukture doprinijeli efikasnijem odvijanju saobraćaja na određenim dionicama.

Ipak, kada je riječ o autobuskom prijevozu, puni efekti ovih ulaganja još nisu ostvareni, s obzirom na to da autobusi najvećim dijelom koriste iste saobraćajne trake kao i ostala vozila.

Žuta traka

Smatraju da bi dodatno unapređenje javnog prijevoza bilo moguće kroz uspostavljanje posebnih traka za autobuse na najopterećenijim saobraćajnicama, čime bi se osigurale veća pouzdanost i redovnost prijevoza putnika. Takva rješenja već godinama daju dobre rezultate u brojnim evropskim gradovima i predstavljaju važan segment razvoja održive urbane mobilnosti.

- Nažalost, svakodnevne saobraćajne gužve i povećan broj ličnih automobila direktno utiču na redovnost odvijanja autobuskog saobraćaja, priznaju iz Centrotransa i dodaju da se vozila javnog prijevoza suočavaju sa istim zastojima kao i ostali učesnici u saobraćaju, što može dovesti do odstupanja od planiranog reda vožnje.

Autobusima treba posebna traka/Tanja Cerić

Dugoročno posmatrano, jedan od najvažnijih ciljeva svih aktera u oblasti mobilnosti trebalo bi da bude popularizacija, promocija i jačanje korištenja javnog gradskog prijevoza. Što se veći broj građana odluči za javni prijevoz umjesto korištenja ličnih automobila, to se više rasterećuju gradske saobraćajnice, smanjuju gužve i stvaraju uslovi za kvalitetniju i pouzdaniju uslugu prijevoza.

- Javni prijevoz, osim što je transportna usluga, ujedno je i jedan od ključnih instrumenata za održivi razvoj gradova i unapređenje svakodnevne mobilnosti građana, poručuju iz Centrotransa.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom Youtube kanalu.