Borba pravosuđa sa politikom, vlasti u RS-u sada se ne sviđaju ni presude sudova u entitetu

Sudovi u Republici Srpskoj su u proteklom, prilično kratkom periodu, donijeli nekoliko pravosnažnih presuda koje se apsolutno razlikuju od želja i očekivanja vlasti u tom entitetu. Da je to tako, govori i činjenica da su predstavnici institucija žestoko kritikovali odluke, poručujući u nekim slučajevima čak da se radi o izdaji interesa i udaru na Republiku Srpsku.

Krivi su okupatori!

Viši privredni sud u Banjoj Luci donio je u aprilu drugostepenu presudu da je Radio-televizija RS-a dužna Radio-televiziji BiH isplatiti 5,4 miliona maraka, a naknadno su donesene još dvije presude. Jednom je pravosnažno naloženo BHRT-u da RTRS-u isplatiti više od 17,7 miliona maraka, a drugom da RTRS BHRT-u isplati još 7,8 miliona KM. Iz državne televizije su, između ostalog, poručili da je posebno važno to što je “sudskom odlukom potvrđeno pravo BHRT-a na prihod od RTV takse, a u skladu sa Zakonom o javnom RTV sistemu BiH”. Potom je donesena i drugostepena presuda u korist BHRT-a, te još jedna u korist državnog servisa, a zbog dugovanja po osnovu takse, samo za drugi period.

Također, u aprilu je Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu donio presudu u korist sarajevske kompanije Energoinvest, a u sporu protiv Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo, kojom je tuženoj strani naložena isplata gotovo tri miliona KM, uz dodatnih više od 180.000 KM na ime troškova postupka.

Prije nekoliko dana Osnovni sud u Banjoj Luci donio je pravosnažno rješenje da je zastava Republike Bosne i Hercegovine legalno obilježje, da ne predstavlja ratnu zastavu, već zvanični simbol međunarodno priznate države.

Ovi slučajevi uveliko su upalili alarme vladajućih struktura. RTRS je pravio specijalne emisije nakon odluke u sporu sa BHRT-om.

- Mislim da je glavna posljedica institucionalna kriza koja se desila ovom presudom RTRS-u i posljedica je guranja problema pod tepih. Ali i dugogodišnjeg trpljenja nametanja zakona od političkog krila okupatorske vlasti – OHR-a, istakao je u jednoj od emisija na ovom javnom emiteru režimski novinar i predsjednik Udruženja novinara RS-a Danijel Šimić.

A o kakvim lažima i manipulacijama se radi, dokazuje to da je presuda donesena na osnovu Zakona o javnom RTV sistemu BiH, koji je usvojen u parlamentarnoj proceduri 2005. godine, a za koji su, između ostalih, glasali i tadašnji predstavnici SNSD-a u državnom Parlamentu. Postavlja se pitanje – otima li se pravosuđe u BiH iz ralja političkog uticaja ili je u nekim slučajevima, jer su potpuno čisti, nemoguće donijeti odluke i pored političkih očekivanja i pritisaka.

Da je Zakon o javnom RTV sistemu BiH veoma jasan, poručuje za Oslobođenje i pravni stručnjak Milan Blagojević. Dodaje da je RTRS od 2017. godine jednostrano i suprotno zakonu prekinuo naplaćenu RTV taksu uplaćivati na jedinstveni račun. Dodaje da ne treba gubiti iz vida da su “nedavne presude redovnih sudova u Republici Srpskoj, u ovom slučaju donijete tek nakon što im je na potrebu takvog odlučivanja ukazao Ustavni sud BiH odlukom u postupku po apelaciji BHRT-a, pa su tek u izvršenju odluke Ustavnog suda BiH donijeli presude onako kako propisuje Zakon o javnom RTV sistemu BiH”.

- Do te odluke Ustavnog suda BiH, redovni sudovi u Republici Srpskoj su donosili sasvim drugačije presude, kojima su nezakonito odbijali tužbe BHRT-a. Upravo to govori o uticaju političke vlasti na takvo sudsko odlučivanje, jednako kao što je na mig te iste političke vlasti i RTRS prekinuo da prikupljenu RTV taksu uplaćuje na jedinstveni račun, nego ju je nezakonito zadržavao za sebe. Iz tih razloga mislim da se u ovom slučaju ne radi o jačanju nezavisnosti pravosuđa od političke vlasti, već su posljednje presude redovnih sudova u Republici Srpskoj donesene samo zahvaljujući odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom im je ukazano na njihovu do tada neustavnu praksu i naloženo da prekinu sa takvim ponašanjem, zaključuje Blagojević.

Manipulacije i laži su krenule i nakon presude u sporu Energoinvesta i Sarajevo-Gasa Istočno Sarajevo. Direktor kompanije iz Istočnog Sarajeva i visoki funkcioner SNSD-a Nedeljko Elek je, gostujući u podcastu “Direktno sa Vildanom” Medijske grupacije Oslobođenje, poručio da nema ni P od prava.

- Mi ćemo ovu cifru uračunati u cijenu transporta. To će biti nova cijena transporta, istakao je Elek.

Činjenica da je javnost iznenađena presudama sudova, govori najbolje o tome kolika je sumnja u (ne)pristrasnost pravosuđa, ističe za Oslobođenje banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac. Prema normalnim shvatanjima, pravosudni sistem ne bi trebao donositi odluke po diktatu drugih stubova vlasti.

- Ono što vidim u praksi jeste dosta uticaja i pritisaka na tužilaštva, kao dio pravosuđa. A što se sudova tiče, pogotovo u građanskim postupcima, redovno, da li bili milionski ili manje vrijednosti sporovi, sudovi sude po činjenicama i po zakonu. Naravno, vidjeli smo i različitih presuda, zbog čega i jeste poljuljano povjerenje građana u pravosuđe, navodi Kisin Zagajac.

Upozorava da bi potpuno gubljenje pravosudnog stuba bilo kraj svake priče o državi. A razliku u jačini političkih i drugih pritisaka na tužilaštva u odnosu na sudove tumači time da u BiH od 2003. godine ne postoji institut privatne krivične tužbe. Odnosno, kompletan krivični predmet, za koji postoje dokazi, a što je specifično posebno u koruptivnim predmetima, ovisi o postupajućem javnom tužiocu.

Trend ili eksces

- Vi pravne lijekove protiv tužilačkih odluka crpite isključivo pred tužilaštvom. Ne možete uopšte pristupiti sudu da bi sud počeo da cijeni rad i o tome raspravlja. S druge strane, u parničnim postupcima, kao što su pomenute presude, sud mora da radi, objašnjava banjalučka advokatica.

Svi bi željeli da posljednje presude znače jačanje nezavisnosti pravosuđa, ističe banjalučki advokat Aleksandar Jokić. Dodaje da sjenu na želju baca nedostatak realnih pokazatelja na osnovu čega bi moglo doći do te promjene, odnosno što bi ukazalo da se radi o trendu, a ne o ekscesu.

- Da bismo mogli donijeti sud o tome, potrebno je analizirati rad pravosuđa u dužem periodu, a ne samo na osnovu nekoliko odluka. Svakako da se slika o pravosuđu i uticaju izvršne vlasti na njega ne može graditi na osnovu nekoliko sudskih postupaka i odluka. Zbog toga preporučujem oprez prilikom zaključivanja, jer je uzorak za to ekstremno mali, zaključuje Jokić.