Potpuna konfuzija, budžet kao vruć krompir - iz ruke u ruku

Državni budžet za 2026. godinu od 1.580.500.000 maraka, nakon što je jednoglasno usvojen u Vijeću ministara BiH, ipak nije dobio podršku tročlanog Predsjedništva, kao ustavnog predlagača budžeta. Željko Komšić, kao faktički opozicioni član kolektivnog šefa države, bio je očekivano protiv Nacrta budžeta koji je pripremilo državno Ministarstvo finansija. Željka Cvijanović je očekivano podržala budžet, jer je i kreiran u ministarstvu kojem je na čelu kadar SNSD-a Srđan Amidžić.

Nema BHRT-a

Ipak, potpunu konfuziju izazvao je suzdržan glas predsjedavajućeg i bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirevića, posebno kada se uzme u obzir da su svi ministri iz bošnjačkog naroda – Elmedin Konaković, Zukan Helez i Edin Forto podržali budžet u Vijeću ministara. Posebno treba izdvojiti glas Heleza, koji dolazi čak i iz iste stranke iz koje je i Bećirović – iz SDP-a BiH.

To je 21. maja, nakon sjednice Vijeća, potvrdio ministar prometa i komunikacija BiH. Dva su razloga što je budžet tada dobio podršku.

- Jedan razlog je što budžet pravi ozbiljan iskorak u izjednačavanju prava i statusa agencija, Oružanih snaga, a i državnih službenika. Drugi razlog je taj što smo usvojili i zaključak kojim se mom resoru nalaže da ponovo dostavimo odluke o raspodjeli viškova sredstava iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH, uz naznaku potencijalnog kompromisa da se iz jednog dijela tih sredstava, osim za podršku entitetskim projektima iz oblasti komunikacija, osigura i mogućnost podrške za BHRT, istakao je Forto.

Budžetom je, također, planiran i rast plata zaposlenih u odnosu na prošlu godinu za gotovo 98 miliona maraka, sa novom osnovicom od 690,86 KM.

Nakon glasanja u Predsjedništvu, medijima je iz kabineta Denisa Bećirovića navedeno da je suzdržan bio zbog činjenice da se budžetom, prema njegovoj ocjeni, nije dovoljno sredstava uputilo BHRT-u, te da bi se, bez rješenja, probudila finansijska kriza u kojoj se nalazi državni javni servis. Iz kabineta smo tražili i dodatno pojašnjenje, no do zaključenja ovog broja, odgovor nismo dobili.

Komentar na glasanje u Predsjedništvu BiH tražili smo i od Bećirovićevog stranačkog kolege, državnog ministra odbrane Zukana Heleza, a odgovor također nije došao, isto kao ni od zamjenika ministra finansija Muhameda Hasanovića, koji je također kadar SDP-a BiH.

Predloženi budžet nije sadržavao ni sredstva za sedam institucija kulture na državnom nivou. Prije usvajanja na Vijeću ministara, iz Umjetničke galerije BiH su za Oslobođenje poručili kako je nepostojanje sredstava za kulturu očekivano.

- Zaista ne znam ko se više i zašto igra sa nama. Svi jako dobro znamo političku situaciju i znamo da nikada ovih sedam institucija kulture neće ući u budžet BiH dok se ne promijeni državni Ustav. Kada i kako se može promijeniti, to znaju i vrapci na grani. Umjetnička galerija BiH čuva više od 6.000 umjetničkih dijela. O Zemaljskom muzeju i Nacionalnoj biblioteci da i ne govorimo. I to ljudi rade bez plata. Ima li to igdje na svijetu, pitao je direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović.

Prijedlog iz Predsjedništva BiH je da se budžet vrati Ministarstvu finansija, te uputi ponovo u Vijeće ministara, a po usvajanju ponovo u Predsjedništvo BiH.

Nakon što je Predsjedništvo odbilo Nacrt, Amidžić je istakao da budžet nosi povećanje standarda za zaposlene u državnim institucijama, te da je to podržala samo Cvijanović. Svjestan je, kaže, da se BHRT nalazi u nezavidnom finansijskom položaju, no poručuje da nisu jedini, te da to nema nikakve veze s budžetom BiH.

- Jedini razuman u ovom procesu, kada je SDPBiH u pitanju, bio je Zukan Helez, koji je glasao i nije se protivio usvajanju budžeta. Imali smo Nermina Nikšića (predsjednik SDP-a BiH, op. a), koji je kroz odgađanje Fiskalnog vijeća dovodio do toga da nije usvojen globalni okvir, a sada Bećirovića kojem je politika iznad ljudi koji žive u BiH. Posebno mi je krivo što će u okviru Uprave za indirektno oporezivanje BiH onemogućiti uvođenje NCT sistema, koji bi trebao povećati brzinu protoka robe na graničnim prelazima, naveo je Amidžić.

I prije usvajanja budžeta u Vijeću ministara, iz Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine priželjkivali su nešto sporiju proceduru. Razlog – iščekivanje da oba doma državnog Parlamenta konačno usvoje zakon o platama u institucijama BiH, koji donosi mogućnost retroaktivne isplate sredstava kada se kasni sa usvajanjem budžeta.

Posljednji korak po ovom pitanju očekuje se danas, kada bi proceduru trebao okončati Dom naroda BiH, a iz Sindikata su odbili komentarisati glasanje u Predsjedništvu BiH dok zakon ne prođe.

Analitičari jasni - budžetska saga se očigledno nastavlja i ove godine.

Brigo moja...

- Brzo je splasnuo entuzijazam ministara u Vijeću ministara BiH. Gotovo sam sigurna da su svjesno prebacili lopticu na tuđi teren, a kako bi skinuli odgovornost sa sebe i vruć krompir prebacili drugima. Izborna je godina, pa je kandidatima koji će se lično kandidovati posebno stalo da ne izgube podršku pojedinih grupa. Ministri tu brigu nemaju. Jednostavno, naivni su bili oni koji su mislili da će se entuzijazam iz Vijeća ministara tek tako prenijeti na ostale institucije koje odlučuju o budžetu, smatra analitičarka Tanja Topić.

Za brojne institucije na državnom nivou novim budžetom je planiran rast prihoda, pa tako Ministarstvu odbrane povećanje od 45 miliona na iznos od 447,3 miliona maraka. Upravi za indirektno oporezivanje slijedi povećanje za više od 20 miliona na 182,4 miliona maraka. Više novca dobit će i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, kao i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela. Na 49,3 miliona maraka, sa povećanjem od 5,7 miliona, ide i izdvajanje za Državnu agenciju za istrage i zaštitu. Za 1,3 miliona maraka porast će i izdvajanje za Sud BiH, a za 1,5 miliona sredstva za državno Tužilaštvo. Centralna izborna komisija BiH dobija 30,3 miliona KM, što je iznos veći nego inače, a zbog izborne godine.