Imamo li epidemiju karcinoma?

Sve veći broj onkoloških pacijenata u Bosanskom Petrovcu, povišene koncentracije olova u krvi kod stanovnika Vareša, zabrinutost građana i izostanak jasnih odgovora institucija, bile su teme emisije “Ovjereno”, u kojoj su gostovali infektolog Ednan Drljević i Mario Andrić iz Ekološkog udruženja Opstanak Vareš.

Komentarišući svjedočenja stanovnika Bosanskog Petrovca o povećanom broju malignih oboljenja, dr. Drljević je poručio da se radi o pitanju koje se istovremeno tiče i građana i zdravstvenog sistema.

Ko daje dozvole, taj i odgovara

- Moram reći da je ovo problem naroda i problem zdravstva. Sve drugo u ovom momentu nije bitno i nije u fokusu. Narod ima depresiju u ovom momentu. Ta neizvjesnost da li će se razboljeti, da li je to tačna informacija ili nije, posebno teško djeluje na psihu naroda, a automatski i na imunološki sistem, naglasio je dr. Drljević.

Govoreći o tvrdnjama da je u pojedinim sredinama došlo do porasta broja oboljelih od karcinoma, dr. Drljević je istakao da se takve tvrdnje mogu potvrditi samo ozbiljnim epidemiološkim istraživanjima.

- Mi moramo prije svega ustanoviti da li postoji epidemija. Moramo imati statističke podatke za prošlu, pretprošlu i period od 20 godina unazad, razvrstane po vrstama bolesti, pa tek onda možemo reći da li je došlo do značajnog porasta oboljelih, kazao je dr. Drljević i dodao da kod nas ta statistika ne postoji, a pacijenti se liječe u različitim zdravstvenim sistemima.

Mario Andrić smatra da Bosanski Petrovac i Vareš povezuje isti problem - nedostatak reakcije nadležnih institucija.

- Stanovništvo je otrovano, ima povećanu razinu olova u krvi, udiše u prekomjernim količinama po određenim nalazima i arsen i živu, kadmij, krom i tako dalje, ali nema adekvatne reakcije vlasti. U bilo kojoj rudarskoj aktivnosti, kada je u pitanju Vareš, nemamo adekvatan pristup informacijama i u procesu donošenja odluka nemamo adekvatno uključeno stanovništvo, rekao je Andrić.

Dr. Drljević smatra da najveću odgovornost nose institucije koje izdaju dozvole za rad.

- Taj koji daje dozvolu, taj je i odgovoran. Ako firme imaju sve dozvole za rad, vi njih ne možete tužiti. Ukoliko postoje problemi, odgovornost je na onima koji su dozvole izdali, rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo bi institucije trebale pokretati postupke i pooštravati uslove za produženje dozvola kada postoje sumnje da određene aktivnosti ugrožavaju zdravlje stanovništva.

Andrić je podsjetio da je nakon prvih informacija o povišenim koncentracijama olova uslijedila mukla tišina.

- Nema novih testiranja iako su postojala konkretna obećanja da će se testirati sva vareška djeca. To je zaustavljeno i ne znamo zašto, kazao je.

Dodao je da institucije do danas nisu izdvojile sredstva za sistemska testiranja.

- Ono što je nonsens jeste da institucije Bosne i Hercegovine za testiranje stanovnika Vareša još nisu potrošile marke. Sve što je do sada urađeno finansirala je kompanija ili sami građani kroz privatna testiranja. Ja pitam sve eksperte, ako država BiH ima Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju, koji je urađen na temelju dokumenta Procjena rizika, Federacija također ima svoj, svoju procjenu desetogodišnjih rizika, kanton svoju, zašto ni u jednom dokumentu kada su u pitanju ove opasnosti u Varešu nije specificirana ta opasnost, pita Andrić.

Veliki dio razgovora bio je posvećen dostupnosti zdravstvene zaštite, posebno za stanovnike udaljenih sredina poput Bosanskog Petrovca i Vareša. Andrić je istakao da osobe sa povišenim nivoom olova često dobiju više uputnica za specijalističke preglede, što za stanovnike Vareša znači višestruka putovanja u Zenicu.

- Vareš - Zenica nema organizirani prijevoz. Zamislite koliki je to finansijski izdatak za jednog umirovljenika, rekao je Andrić.

Dodao je da su građani prepušteni sami sebi.

- Netko je proizveo trovanje. Ti ljudi nisu krivi. Nisu krivi ni naši najkvalitetniji proizvođači poljoprivrednih proizvoda koji djeluju na prostoru općine Vareš, koji je pogođen ovom ekološko-zdravstvenom krizom, ali ljudi su prinuđeni da plaćaju skupe analize svojih proizvoda. Nema nikakve potpore. Država još nijednog feninga za ovo nije potrošila, ali ljudi moji, ovdje netko truje stanovništvo, poručio je Andrić i dodao da je Općina Olovo primjer kako treba djelovati.

Kontradiktorne poruke

Govoreći o zdravstvenom aspektu problema, dr. Drljević je upozorio da su preventivni pregledi najvažniji alat u ranom otkrivanju bolesti.

- To je najvažniji, najjeftiniji i najbolji način sprečavanja nastanka malignih bolesti. Nije to samo od trovanja. I virusi izazivaju maligne bolesti, objasnio je dr. Drljević.

Podsjetio je da se u brojnim evropskim zemljama sistematski provode pregledi nakon određene životne dobi, uključujući PSA testove, mamografije, testove na okultno krvarenje i kolonoskopije.

- Kod nas je, nažalost, sve praktično kasno i ne možemo osuđivati pacijente što nisu došli na vrijeme ako im nismo pružili organiziranu zdravstvenu zaštitu, kazao je dr. Drljević.

Na kraju emisije Andrić je upozorio da interes za slučaj Vareša posljednjih mjeseci više pokazuju strani nego domaći mediji. Ukazao je i, kako je naveo, na kontradiktornost poruka koje građani dobijaju.

- Govori se da je sve uredu, ali istovremeno ljudi iz Vareša više ne mogu donirati krv. Kaže se da je stanje očekivano i pod kontrolom, ali njihova krv više ne može biti korištena u medicinske svrhe. Zar to nije najbolji dokaz da stanje nije dobro, upitao je Andrić.