NATO: Kako dostići 5 posto?

Samit NATO-a u Haagu, na kojem su 32 članice jednoglasno odlučile da izdvajanja za obranu povećaju na 5 posto, održan je u lipnju 2025, a godinu poslije većina, zbog rupa u proračunu, još ne zna kako će do 2035. ispuniti ovaj cilj. Tada, na samitu, nijedna članica nije se javno protivila ovom povećanju, da se ne bi zamjerala Donaldu Trumpu, koji je explicite rekao da nema alternative i da je riječ o jačanju NATO-a, a saveznicima je potvrdio američku predanost klauzuli o uzajamnoj obrani.

Mjesecima se raspravlja o tome odakle će članice namaknuti novac za tako veliko povećanje i što će pritom u njima stradati -financiranje zdravstva, obrazovanje, socijala, javne usluge ili naprosto sve. Glavni tajnik Mark Rutte, za kojeg zapadni kroničari ističu da radi sve ono što Trump traži, priznao je da članicama NATO-a neće biti lako pronaći 3,5 posto iz BDP-a za vojsku i još 1,5 posto za vojno-civilne svrhe, ali je krucijalno da to učine zbog ruske prijetnje i aktualne sigurnosne situacije u svijetu.

Interesantno je da će većina članica Sjevernoatlantskog saveza u obranu investirati veći udio BDP-a nego što su izdvajale primjerice 1970, u vrijeme hladnog rata, a prije detanta, odnosno popuštanja napetosti između velesila. Te godine samo su dvije članice NATO-a u obranu ulagale više od 5 posto BDP-a, a s onima koje su ulagale 3,5 posto ili više ukupno ih je bilo šest. Dakle, za obranu od SSSR-a i njegovog bloka u hladnom ratu i bez izravnog sukoba, bilo je dovoljno izdvojiti manje novca, odnosno manji postotak BDP-a (pri čemu je i broj članica NATO-a bio znatno manji nego što je danas), nego sada, da bi se suprotstavilo prijetnji Rusije. Naravno, današnja Rusija, po ukupnom potencijalu i iscrpljena ratom u Ukrajini, tek je sjena nekadašnjeg Sovjetskog saveza, koji je postojao od 1922. do 1991. godine.

Među članicama NATO-a koje neće imati problema s postizanjem cilja dogovorenog u Haagu je Poljska, koja ulaže golema sredstva u vojsku, od 1989. i uspostave višestranačja dva je puta modernizirala zračne snage, uz ogromna ulaganja u kopnenu vojsku i trenutačno za obranu izdvaja 3,8 posto BDP-a. Na drugom mjestu je Estonija sa 3,43 posto, tako da su obje ispred SAD-a, koje bi 2026, prema posljednjim procjenama, trebale dostići 3,38 posto. Ovim državama mogla bi se pridružiti Njemačka, čiji je ministar financija Lars Kingbell najavio da bi 2029. vojni izdaci trebali dosegnuti 162 milijarde eura, odnosno 3,5 posto BDP-a za osnovnu vojnu potrošnju.

Da bi ostvarila taj cilj, njemačka vlada morala je ukloniti ustavnu kočnicu koja limitira zaduživanje države, jer bez toga ne bi bilo moguće planirati dodatnih bilijun eura za obranu i infrastrukturu u sljedećih deset godina. Francuska ništa neće prepustiti slučaju i njen parlament odobrio je povećanje vojne potrošnje od 39 milijardi dolara, što znači da će ova država do 2030. iz BDP-a izdvojiti 5 posto za vojsku i ostale obrambene potrebe.

Španjolski premijer Pedro Sanchez izjavio je da poštuje legitimnu želju drugih zemalja da povećaju svoja obrambena ulaganja, ali da Španjolska to neće učiniti. Ovakvo povećanje je nazvao ne samo nerazumnim nego i kontraproduktivnim. Trump mu je brzo odgovorio da će natjerati Španjolsku da više troši na obranu jer “ide im vrlo dobro, gospodarstvo stoji dobro, a to gospodarstvo moglo bi biti potpuno uništeno ako se dogodi nešto loše”. Problematična će biti i Italija, koja tradicionalno ima nizak udio BDP-a za obranu i čija bi se izdvajanja trebala više nego utrostručiti da dosegne 5 posto. Njen ministar obrane Guido Crosetto je nekoliko dana prije sastanka u Haagu izjavio da NATO “kakav jest, više nema razloga postojati”.

S ispunjavanjem cilja od 5 posto iz BDP-a problema ima i Kanada, čiji je premijer Mark Carney najavio da će njegova zemlja cilj od 2 posto dosegnuti ove godine i to povećanjem obrambenih troškova za devet milijardi kanadskih dolara. Prvotni cilj kanadske vlade bio je da 2 posto dosegne 2030. godine, ali će za Kanadu naglo povećanje obrambenih troškova značiti i povećanje deficita, a njegovo suzbijanje je jedan od ciljeva Carneya najavljen u kampanji. Probleme u povećanom finansiranju obrane imaju i Belgija, Portugal, Slovačka, Luksemburg, Slovenija i Crna Gora.

Godišnje finansiranje obrane članica pratit će i analizirati Sjevernoatlantsko vijeće, kao najviši organ političke vlasti NATO-a koje objavljuje deklaracije i službene izjave kojima se objašnjavaju politika i odluka Saveza. Izgleda da će članice koje imaju problema s finansiranjem vojske strpljivo čekati 2029, kada Trumpu istječe predsjednički mandat u SAD-u, a za tu godinu je svakako predviđena i revizija ciljeva NATO-a.