Niski predizborni start SNSD-a i Stanivukovića

Centralna izborna komisija BiH je zbog vođenja preuranjene izborne kampanje kaznila HDZ, HDZ 1990, HRS, NES BiH, Narod i pravdu i SNSD. Ove političke stranke kažnjene su zbog objava na društvenim mrežama za koje CIK smatra da su preuranjena izborna kampanja.

Istovremeno nema ni govora o preuranjenoj kampanji s rebalansom budžeta Republike Srpske koji je nekoliko mjeseci prije izbora povećan za milijardu maraka. Iako je rebalans pravdan socijalnim brigama, nema nikakve sumnje da će najveći dio tog rebalansa biti iskorišćen u predizbornoj kampanji.

Gdje je 500 prvačića?

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga kaže kako SNSD ovim rebalansom pokušava da kupi izbore.

- Ukupno zaduženje u 2026. godini iznosiće 2,5 milijardi, a izdavanje garancija 1,4 milijarde maraka. Ovo je presjek zaduženja na polovini godine. Ukupan dug 2009. je bio 3,68 milijardi, a 2024. godine je 6,68 milijardi maraka. Republika Srpska je na kraju 2024. bila zaduženija tri milijarde više u odnosu na 2009. godinu, ali je naroda sve manje i lošije se živi, kazao je Bodiroga.

Za pet godina Republika Srpska, dodaje on, broji 25 odjeljenja prvačića manje. Politika vladajuće strukture se ogleda u tome kakvo je stanje nacije, a ono je, kaže Bodiroga, takvo da je danas u odnosu na prije pet godina pet hiljada manje osnovaca, od čega je 500 manje prvačića.

Samostalni poslanik Igor Crnadak kaže da je priča o većim obavezama prema borcima i penzionerima - prazna. On dodaje da je prihod u rebalansu budžeta povećan za 154 miliona KM. Ukupna budžetska sredstva sada iznose 8,52 milijarde KM. Došlo je do povećanja od 1,16 milijardi maraka.

- Vlast zna da idu izbori i hoće da vas počasti - malo borce, malo penzionere, malo poljoprivrednike, malo svoje firme koje su bliske SNSD-u i koje će najviše raditi na izborima. Otišli su lijepo, dogovorili se gdje da posude novac i sada će taj novac koji posude dati penzionerima i borcima. Zar postoji neko ko ovo može da gleda normalno, pita Crnadak.

Dug od 2,5 milijardi KM takođe znači i da će svaki građanin od ove godine biti dužan 2.270 maraka, od tek rođene bebe do posljednjeg penzionera. Kada bi jedna osoba taj novac trošila ravnomjerno tokom godine, to bi značilo da će spiskati gotovo sedam miliona maraka dnevno ili oko 285.000 maraka svakog sata. Međutim, kada bi svaki dan vraćala jedan milion maraka, taj kredit bi otplatila tek za sedam godina.

Nije RS Amerika

Predsjednik Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac kaže da samo zaduživanje nije nužno problematično, ali da način trošenja novca i uslovi pod kojima se on pribavlja mogu imati dugoročne posljedice.

- Krediti koje odobravaju međunarodne finansijske institucije, poput EBRD-a i MMF-a, uglavnom dolaze uz određene uslove i mehanizme kontrole. Iskustvo sa novcem od prodaje Telekoma Srpske pokazalo je koliko su takvi mehanizmi važni. Taj prihod se vremenski poklopio sa globalnom ekonomskom krizom, a kasnije i velikim poplavama, što je pokazalo koliko je teško upravljati velikim iznosima kada ne postoje spoljne kontrole i ograničenja trošenja, kaže Grabovac.

S obzirom na pogoršanje uslova zaduživanja koje nas očekuje u budućnosti, ističe Grabovac, refinansiranje postojećih dugova biće sve teže. Takav model vraćanja obaveza, kaže on, koriste i velike ekonomije poput SAD-a i Njemačke, ali se RS ne može porediti sa njima.

- Čak se i te zemlje suočavaju sa rastom troškova zaduživanja i nepovoljnijim uslovima na finansijskim tržištima. Kao mala ekonomija, možemo očekivati još nepovoljnije uslove finansiranja, uključujući rast kamatnih stopa. Država kao investitor često donosi odluke vođena političkim i socijalnim ciljevima, a ne isključivo ekonomskom isplativošću. Zato je važno da javna sredstva budu trošena što efikasnije i transparentnije, kaže Grabovac.

Za kampanju se sprema i lider Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković koji je proteklih dana najavljivao proteste zbog velikog zaduživanja Vlade RS-a. Umjesto protesta, postavljen je brojač javnog duga na Trgu Krajine u Republici Srpskoj. Sve ove akcije – i rebalans budžeta i eventualni protesti – samo su, smatraju naši sagovornici, uvod u predizbornu kampanju.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS-a Zagorka Grahovac ističe kako je kampanja već počela, samo što još nije formalno proglašena. Na sceni je, dodaje ona, klasični predizborni rebalans budžeta. Vlast je svjesno sačekala da se približe izbori da poveća plate i penzije kako bi politički kapitalizovala te mjere. Da je cilj bio isključivo poboljšanje životnog standarda, povećanja bi bila ranije, a ne nekoliko mjeseci pred izbore.

Svijetli, zasvijetlilo ti

- Stiče se utisak da je vlast odlučila da i ove izbore dobije po svaku cijenu i da se pritom previše ne pita koliko će to koštati. Upravo zato zabrinjava činjenica da uz povećanje izdvajanja istovremeno imamo i enormno povećanje planiranog zaduženja. Nije teško dijeliti novac pred izbore, mnogo je teže objasniti ko će i kako sve to vraćati nakon izbora, istakla je Grahovac.

Isto važi i za određena zakonska rješenja koja su konačno usvojena. Veća prava za roditelje njegovatelje su važan i pozitivan korak i to treba pohvaliti. Međutim, ti ljudi su na ova rješenja čekali godinama. Prošli su kroz iscrpljujuću borbu, brojna obećanja i bezbroj sastanaka prije nego što su konačno dobili dio onoga što su odavno zaslužili i što je moglo i moralo biti riješeno mnogo ranije.

- S druge strane, teško je ozbiljno shvatiti pozive na proteste zbog zaduženja kada dolaze od nekoga ko istovremeno upravlja gradom koji je takođe opterećen dugovima i koji je milione maraka trošio na projekte čiji se prioriteti s pravom mogu dovoditi u pitanje. Dovoljno je pomenuti milione potrošene na rasvjetu, kružne tokove i druge projekte koji jesu atraktivni za promociju, ali otvaraju pitanja o tome šta su zaista bili prioriteti, koliko su takva ulaganja bila potrebna i koliko su značajna za kvalitet života, rekla je Zagorka Grahovac.