Kad se Tel Aviv miješa u slovenačke poslove

Slovenija uvijek avangarda! To barem kažu stanovnici drugih entiteta nekadašnje Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Mala alpska zemlja se prva osamostalila 1991, i njen kratki rat za neovisnost je proizveo mnogo manje žrtava nego oni koji su slijedili, u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Već u okviru socijalističke Jugoslavije, ova republika je vječito bila prva: najbogatija, najliberalnija na socijalnom planu i “najzapadnjačkija”. I danas Slovenija spada među europske države koje prednjače u obrani palestinske stvari.

Neki Slovenci vide palestinski cilj i težnju za samoodređenjem u svjetlu njihove vlastite povijesti. Ponekad i angažman svoje zemlje povezuju sa ulogom Jugoslavije u utemeljenju Pokreta nesvrstanih, koji je pokušao stvoriti politički put drugačiji od onog Sjedinjenih Država i Sovjetskog saveza. U Muzeju moderne umjetnosti u Ljubljani, 2024. je organizirana izložba koja je predstavila kako je SFRJ 1961. bila domaćin prvog susreta na vrhu Pokreta nesvrstanih, kako je dodjeljivala stipendije mladim Palestincima da bi mogli studirati na njenim sveučilištima – početkom 1970-ih ne manje od 43% stranih studenata u zemlji su bili iz Palestine – i 1971. otvorila prvi ured Organizacije za oslobođenje Palestine (OLP) u Europi.

Prošlog ljeta, Ljubljana je tvrdila da je prva država Europske unije koja je tražila da se nametne embargo na prodaju oružja Tel Avivu. Vlada pod rukovodstvom Roberta Goloba je izrazila žaljenje što se “zbog neslaganja i unutarnjih podjela, EU pokazala nemoćnom”. Godinu dana ranije Slovenija je priznala nezavisnu Državu Palestinu. Nedavno je javni televizijski operater najavio bojkot Eurovizije zbog učestvovanja Izraela, i umjesto takmičenja, prikazivanje palestinskih filmova.

Black Cube, “privatni Mosad”

Uprkos njenoj veličini – zemlja ima samo 2,1 milijun žitelja, i njena površina je za oko dva puta manja od Švicarske – njene inicijative nisu promakle Tel Avivu. 16. marta 2026, tjedan prije ključnih parlamentarnih izbora, slovenački magazin Mladina je izvijestio da su se uposlenici izraelske poznate obavještajne tvrtke Black Cube – ponekad nazvane “privatni Mosad” - u decembru 2025. navodno sreli sa šefom desničarske opozicije Janezom Janšom, iz Slovenačke demokratske stranke (SDS). Vatreni pristaša Izraela, Janša je 35 godina na slovenačkoj političkoj sceni. Bio je predsjednik vlade u tri navrata, sve do 2022, kad je tu poziciju napustio, a Robert Golob, iz Pokreta Sloboda (Gibanje Svoboda), liberalne stranke, uzeo njegovo mjesto.

Prošle zime su rukovoditelji tvrtke Black Cube čak u nekoliko navrata posjetili glavni grad Slovenije. U decembru izraelska delegacija, u čijem sastavu su bili Dan Zorella, predsjednik-generalni direktor, i viši savjetnik, ekspert, penzionisani general-bojnik Giora Eiland, nekadašnji šef izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Zatim je u februaru i martu Black Cube poslao agente koji su se predstavljali kao investitori fiktivne britanske firme Stockard Capital, da bi uspostavili kontakte sa vladinim dužnosnicima. Pozvani na raskošne objede, “mete” su bile snimljene prije objave video-snimaka ovih razgovora na jednom internet sajtu na engleskom, početkom marta. Iako Janez Janša tvrdi da ovi odlomci otkrivaju “neviđenu korupciju ljevičarske elite” (Euronews, 18. mart 2026.), oni uglavnom prikazuju ljude kako šire tračeve o različitim političkim osobama, hvale se svojim vezama i nude savjete lažnim investitorima.

U prvo vrijeme se učinilo da će se operacija obiti o glavu njenim autorima. Ispitivanja javnog mnijenja u februaru i martu su pokazala prednost SDS-a ispred GS-a, a nakon otkrivanja operacije Black Cube, sredinom marta, dinamike su se promijenile. Na izborima 22. marta GS je pobijedio, iako tijesno. Da časopis Mladina nije otkrila manevar, tema navodne korupcije ove stranke dominirala bi izbornom kampanjom od početka do kraja. Slovenački slučaj pokazuje da strano uplitanje može imati odlučujuće, mješovite učinke…ili kontraproduktivne. Međutim, 20. aprila Robert Golob je konačno odustao od formiranja nove vlade, a 18. maja je Janez Janša objavio da je uspio postići koalicioni sporazum. Blagoslov za Izrael, koji je porazom Fidesza na mađarskim izborima 12. aprila izgubio svoj najveći “štit” u Europi. Do tada je Tel Aviv mogao računati na Viktora Orbána, uvijek spremnog iskoristiti svoje pravo veta, kao u februaru ove godine, kada je 26 država članica EU glasalo za sankcije protiv kolonizatora na Zapadnoj Obali.

Slovenija Janeza Janše bi ubuduće mogla igrati sličnu ulogu. 12. marta, dakle samo nekoliko dana prije glasanja, vlada Roberta Goloba je objavila da se neće pridružiti Pretorijinoj tužbi za genocid protiv Tel Aviva na Međunarodnom sudu pravde (IJC). Ova odluka je bila iznenađenje, a tajming je naveo brojne Slovence da se upitaju da nije Izrael utjecao na ovakav izbor. Ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon je priznala da “postoje vanjski pritisci”. Ali koji? Glasanje o tužbi pred Međunarodnim sudom pravde održano je na zatvorenoj sjednici Vijeća ministara… Tanja Fajon je također izjavila da je zabrinutost, koja se tiče eventualnih “rizika za sigurnost”, utjecala na odluku. Dok je Robert Golob bio obaviješten o prijetnjama za zemlju, ako se pridruži demaršu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde, dužnosnici nacionalne sigurnosti su ga navodno upozorili na rizik ovisnosti Slovenije od upotrebe izraelskih kibernetičkih sustava, koje je tvrtka Check Point pružala posljednjih 15 godina.

“Kao i ministarstva obrane i unutarnjih poslova, ministarstvo za digitalnu transformaciju koristi Check Point”, objasnila je Emilija Stojmenova Duh, koja je bila na čelu tog ministarstva od 2022. do 2024. Prethodno je precizirala da ona nije potpisala nijedan ugovor za nabavku izraelskog softvera. Carstvo Check Pointa se proteže po cijelom kontinentu. Partner Gospodarskog foruma u Davosu, koutemeljitelj Check Pointa Gil Shwed je veteran Jedinice 8200, zloglasne izraleske vojno-obavještajne agencije. Aktualni izvršni direktor tvrtke Nadav Zafrir bivši je zapovjednik ove agencije, koji je navodno doprinio planiranju i izvršenju napada pejdžerima na Hezbollah septembra 2024. Kao što navodi izvješće, objavljeno na web stranici Open Intel, “direkcija Check Pointa je praktično integrirana u aparat izraelske vojne obavještajne službe”.

A Europska unija ni riječi

Anonimni izvor blizak ovoj temi izvijestio je o ponavljajućim zabrinutostima koje je ova ovisnost izazivala u slovenačkoj vladi, svaki put kad su se donosile odluke u vezi sa Palestinom. To potvđuju i druga dva insajdera iz ove sfere. Pitanje je npr. postavljeno u maju 2024, kada se Slovenija upravo spremala objelodaniti priznanje Palestine: sigurnosne službe su tada navodno upozorile vladu, evocirajući kibernetičke prijetnje, ako bi se suprotstavila Tel Avivu. Robert Golob je na kraju odlučio riskirati, kako se ne bi udaljio od birača uoči europskih izbora u junu. Druga razmatranja, ponekad politička, ponekad politikantska, mogu uravnotežiti strane pritiske i ograničiti domet izraelske obavještajne službe.

Ove godine su službe izdale i druga upozorenja jednake naravi. Objavljivanje snimaka Black Cubea – i bojazan da će drugi slijediti – je navodno pojačalo pritisak. Prema nekoliko izvora bliskih ovom pitanju, ono objašnjava odluku da se povuče procedura pred Međunarodnim sudom pravde. Ali Robert Golob i drugi zagovornici podržavaju da ti video snimci nisu imali nikakav utjecaj: s jedne strane, bili su objavljeni nakon informacije prema kojoj se Ljubljana neće pridružiti proceduri, i sa druge strane, osobe koje se pojavljuju na snimcima ne pripadaju užem krugu predsjednika vlade. U stvarnom životu, podržava Robert Golob (Mladina od 20. marta 2026.), čini se da bi sudjelovanje Slovenije u proceduri pred Međunarodnim sudom pravde moglo kompromitovati jednu drugu proceduru, zaseban slučaj, protiv Benjamina Netanyahua, gdje zasjeda jedan slovenački sudac – argument koji se na društvenim mrežama ismijava kao pokušaj pretvaranja kapitulacije u hrabru podršku Palestini…

Bez obzira kakav se smisao pripisuje ovim događajima – izvjesno priličito netransparentnim – slučaj malene Slovenije ostaje vrlo poučan. Pokazuje da Izrael vrši brojne oblike pritisaka na države koje su udaljene hiljade kilometara od njegovih granica. Dok Black Cube nastavlja potpuno nekažnjeno operirati, Europska unija ćuti o uplitanju u Sloveniji. To je u izrazitoj suprotnosti sa negodovanjem koje sustavno prati navodno rusko miješanje. U vrijeme rumunjskih predsjedničkih izbora 2024. npr. kad je glasanje poništeno zbog intervencije Moskve, koja nije nikada dokazana. Ili nedavno, u vrijeme izbora 2025. u Moldaviji, praćenih brojnim upozorenjima o riziku ruskog miješanja, sa predizbornim posjetima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza i poljskog premijera Donalda Tuska. Sva strana uplitanja nisu jednako vrijedna.

(Sa francuskog prevela Nada Zdravič)