Dronovi su nova ratna realnost

Lipnja 2013. godine u Domu armije u Sarajevu razgovarao sam s generalom Stjepanom Šiberom (1938-2016), pored ostalog i o novim oružjima koja se proizvode u svijetu, te o tome koliko će razvitak vojnih tehnologija utjecati na buduće ratove. Rekao mi je da kao tehnički oficir predviđa trendove u proizvodnji oružja koji su usmjereni na dramatično povećanje njihovog dometa i preciznosti, što može značiti drastično više poginulih vojnika i civila. Bio je Šiber čovjek vizije i točno je pretpostavio ono što će se događati poslije, tj. danas u ratu u Ukrajini, izazvanom ruskom agresijom, i onome na Bliskom istoku, s tim da se tada još nije znala upotreba naoružanih bespilotnih letjelica.

Promjena načina ratovanja

Sada je potpuno jasno da su dronovi stvorili novu realnost na bojišnici i potpuno promijenili način ratovanja. Vojni eksperti smatraju da se više ne može govoriti o frontovskoj borbi, već o zoni smrti koja ovisi o dometu dronova i dužini optičkog kabela na koji su vezani kako ne bi došlo do elektroničkog ometanja. Raketa ispaljena s američkog borbenog drona Predator krajem 2001. godine na, kako se tvrdilo, jednog od vođa mreže Al-Kaida u Afganistanu, označila je svojevrsnu prekretnicu u modernom ratovanju. Dva desetljeća kasnije jasno je da su dronovi promijenili način na koji se ratovi vode širom svijeta, gdje su u manjem ili većem obimu korišteni da donose prevagu koja praktički do jučer nije bila dostupna svima.

Većom upotrebom dronova uočeni su i novi operativni koncepti koji su radikalno promijenili oružane konflikte, što je posebno vidljivo u rusko-ukrajinskom ratu, u kojem su oni obilježili jedan dio sukoba. I ukrajinske i ruske snage koriste dronove za obavještajne, promatračke i napadačke operacije, a među njima su turski Bayraktar TB2 i iranski Mohajer 6, koji može ispaljivati precizno navođenu municiju, ali i i dronovi kamikaze, kao što su američki Switchblade i iranski Shahed 136 i Shahed 131. Nije trebalo mnogo vremena da dronovi postanu jedno od najjačih oružja u ratovanju u Ukrajini. U prvoj fazi ruske agresije, ukrajinske snage demonstrirale su vještu upotrebu dronova Bayraktar TB2, kojima su neutralizirali ruske trupe dok su one napredovale, uključujući tenkove, artiljeriju, helikoptere i protuzračnu odbranu, kao i važne mete na moru, a u jednom od značajnijih pothvata dron Bayraktar dao je doprinos potopljavanju ruske Crnomorske flote.

Rusija sada fokus sve više prebacuje sa sporih kopnenih operacija na masovne zračne napade raketama i dronovima. Prema nekim procjenama, cilj Moskve nije samo vojni pritisak nego i psihološki efekat – stvaranje osjećaja nesigurnosti među ukrajinskim stanovništvom i pritisak na političko rukovodstvo u Kijevu. Ratovanje dronovima dostiglo je novu razinu kada je Rusija počela nabavljati i upotrebljavati iranske bespilotne letjelice, iako je Iran na početku poricao da ima veze s tim.

Već pomenuti dronovi Shahed postali su ključni faktor u suvremenom ratovanju na Bliskom istoku i predstavljaju ozbiljan izazov za najnaprednije sisteme protuzračne obrane. Ove bespilotne letjelice dizajnirane su da eksplodiraju pri udaru i izuzetno ih je teško zaustaviti zbog njihovih sposobnosti izbjegavanja ometanja i drugih tehničkih karakteristika, a domet se procjenjuje na više od 2.000 kilometara. Globalna televizijska mreža CNN saznala je da su američki ministar obrane Pete Hegseth i načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga, general Dan Caine, u Kongresu SAD-a priznali da su iranski dronovi Shahed veći problem nego što se očekivalo. Relativno jeftino oružje, koje košta nekoliko desetaka tisuća dolara, veliki je problem i vrlo je skupo uništiti ga presretačima, tako da ih američka protuzračna obrana ne može sve oboriti. Kroničari tvrde da je najgore od svega da su Amerikanci za to sami krivi, budući da i pored upozorenja nisu izgadili učinkovit antidron štit.

Dronovi iz Novog Travnika

Globalno tržište bespilotnih sustava danas se procjenjuje na oko 28 milijardi dolara, s potencijalom da poraste na oko 76 milijardi do 2035, uz globalnu složenu godišnju stopu rasta od približno 10,5 posto, pokazuju podaci Future Market Insights. Vodeći igrači poput Northrop Grummana, Lockheed Martina i Boeinga dominiraju kroz velike obrambene ugovore, integrirane kapacitete i opsežna istraživanja i razvoj, a za njima su i kompanije u nastajanju. Orqa iz Osijeka proizvodi dronove koji su cjeloviti hrvatski proizvodi, zbog čega je ključan fokus na neovisnosti nabavnih lanaca, što ovu tvrtku razlikuje od većine konkurencije u svijetu. Iz ove tvornice ističu da rade na tome ne samo da svoje dronove proizvode u Europi i na Zapadu već i da njihovi nabavni lanci ne ovise o dijelovima svijeta koji bi im u nekom trenutku, iz bilo kojeg razloga, mogli postati nedostupni.

Kakva je u ovoj priči situacija u Bosni i Hercegovini? Tvrtka BNT Tvornica mašina i hidraulike iz Novog Travnika proizvodit će jednokratne i višekratne dronove sa mehanizmima za nošenje tereta, razvijene isključivo domaćim znanjem i resursima. Nakon što su ispitali tržište i dobili potrebne dozvole, tvrtka je krenula u razvoj i proizvodnju prototipa prvog drona što će omogućiti zapošljavanje najmanje 50 novih radnika, ali i povećanje prihoda BNT-a. Poznati ekspert iz oblasti vojnih tehnologija prof. dr. Berko Zečević dva puta je pokušao formirati malu firmu za razvoj i istraživanje municije i staviti svoje znanje i iskustvo na raspolaganje kompanijama koje imaju interes za to. Nažalost, odgovor je bio negativan od oba ministra za energetiku, rudarstvo i industriju Federacije BiH (Nermin Džindić i Vedran Lakić), uz kurtoazne i cinične pohvale za stručnost, iskustvo i sposobnost. Profesor je prošlog tjedna, gostujući u emisiji “Otvoreni studio” Radija Federacije BiH, rekao da neće odustati, nego da će i treći put zatražiti dozvolu kako bi se zakonski i organizirano bavio razvojem i istraživanjem bojevih glava za dronove i za razvoj dronova presretača.