Bezvremenska čarolija na sunčanom otoku

Najromantičnija manifestacija trenutno u Hrvatskoj, ali i šire, odvija se u idiličnom gradu Pagu, na istoimenom jadranskom otoku čarobne ljepote i raskošne baštine. Jubilarno 15. izdanje Međunarodnog festivala čipke od 18. do 21. lipnja okuplja predstavnike deset zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Grad Pag je ovih dana središte svjetskog čipkarstva i domaćin manifestacije koja slavi umijeće izrade ove ekstra-fine rukotvorine.

Paška čipkarica

Slavna paška čipka je jedna od najljepših na svijetu. Po svojoj originalnosti i vrijednosti evergreen. Spoj vrhunske vještine, ljepote, elegancije i tradicije. Paška čipka je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a od 2009. uvrštena je na Reprezentativnu listu UNESCO-a nematerijalne kulturne baštine čovkečanstva. Ovogodišnje jubilarno izdanje Međunarodnog festivala čipke održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i tri ministarstva (kulture i medija, turizma i sporta, regionalnog razvoja i EU fondova), te lokalnih turističkih zajednica i Zadarske županije.

Danas tradicionalni Međunarodni festival čipke je za Grad Pag jedan od najprepoznatljivijih i najznačajnijih kulturnih događaja. Kako kažu, paška čipka nije samo artefakt, nego integralni dio identiteta Paga. Zanosni otok Pag čuven je po mnogim paf momentima. Od imena brojnih slavnih ljudi rođenih na ovom otoku i paške solane iz 10. stoljeća, najveće i najstarije na istočnoj obali Jadrana, sve do gastronomskih delicija poput paške janjetine i sira. Neopisivo očaravajuće prirodne ljepote na ovaj jadranski otok privlače vojsku posjetitelja iz cijelog svijeta. Ali, ono što baš sve ljude zadivi i doslovno obara s nogu to je – fantastično lijepa prozračna čipka.

Na Pagu se izrađuje stoljećima. U centru grada Paga, na glavnom gradskom trgu, nalazi se specijalizirana Galerija paške čipke, koja je više od muzeja, s brojnim arhivskim materijalima. Na Pagu je podignut i spomenik Paška čipkarica, izveden u prirodnoj veličini, u spomen na sve žene koje su svojim zlatnim rukama i maštom svijetom pronijele slavu ovog jedinstvenog arta. Na Pagu danas i službeno postoji zanimanje čipkarica, do kojeg se dolazi nakon jednogodišnjeg školovanja. U sklopu nastavnog plana u lokalnoj srednjoj školi “Bartul Kašić” djeluje škola paške čipke.

Zaplovimo u povijest. Storija o paškoj čipki počinje sredinom 15. stoljeća, u Benediktinskom samostanu sv. Margarite u Pagu, kada su redovnice počele organizirano podučavati lokalne žene o vještini šivanja čipke. O razvijenosti čipkarstva na cijeloj istočnoj obali Jadrana, pa tako i na Pagu, svjedoče mnogobrojni primjerci od najkvalitetnijih unikatnih do jednostavnih čipki za široku potrošnju, koje su služile kao ukras lokalne narodne nošnje, a poznate su i čipke na crkvenom obrednom ruhu.

Čipka, što ovisi o veličini, može biti ukras, uokvirena kao slika, a može biti i nakit, dio odjeće, posteljine, stolnjaka, crkvenog ruha. Ova vještina prenosi se s generacije na generaciju, a tajne i tehnike izrade na Pagu su sačuvani do naših dana. Organizatori Međunarodnog festivala čipke su Grad Pag, lokalna Turistička zajednica i Društvo paških čipkarica “Frane Budak”, udruga nazvana po paškom gradonačelniku, koji je 1906. osnovao prvu školu paške čipke, u kojoj su djevojke i žene učile o tehnici izrade danas svjetski slavne čipke.

Dobrodošli u grad čipke i kamena – mjesto gdje se tradicija isprepliće s kreativnošću i međunarodnim prijateljstvima, poziv je organizatora. Festival se najavljuje kao miks tradicije, umjetnosti, edukacije i zabave. Popričali smo s direktoricom Turističke zajednice Grada Paga Martinom Pernar Škunca. “Paška čipka je najvrednija naša rukotvorina i to je zbilja nešto čime se svi mi vrlo ponosimo, kod nas paška čipka je puno više od rukotvorine, to je dio naše tradicije, ona se prenosi stoljećima, zahvaljujući udruzi paških čipkarica i srednjoj školi ‘Bartol Kašić’ i dan-danas se ova tradicija njeguje, može se završiti jednogodišnje školovanje za čipkaricu, na taj način se ta tradicija prenosi s generacije na generaciju”, kaže gđa Martina u razgovoru samo za čitatelje Oslobođenja.

“Pozivam sve vaše čitatelje da dođu i posjete Pag, jer imamo jako zanimljiv program, od izložbe 10 zemalja sudionica, preko radionica do bogatog kulturno-zabavnog programa”, ističe. Finiš festivala, u nedjelju, 21. ovog mjeseca, u znaku je izložbe predstavnika zemalja sudionica. U gradu Pagu na nekoliko lokacija mogu se vidjeti čipke iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske. Iz Hrvatske, to je čipka iz Ozlja, Splita, Lepoglave, Sikirevaca i naravno Paga.

Festival donosi brojne izložbe. U Galeriji paške čipke izložena su djela Društva paških čipkarica “Frane Budak”, u Kneževom dvoru i crkvi sv. Jurja čipke zemalja sudionica, u Župnoj crkvi Marijinog uznesenja, najvećoj i najljepšoj na otoku, izložba crkvenog ruha ukrašenog čipkom s Paga. Tu je i izložba “Moj grad čipke i kamena” u Gradskoj čitaonici, te stalni postav Etno-kuće Kulturno-umjetničkog društva Družina.

“U našem Benediktinskom samostanu sv. Margarite u Pagu, u postavu pod nazivom ‘Neodoljiva tajna niti’, izložene su čipke naših vrijednih sestara Benediktinki, čiji je slogan Ora e labora, odnosno rad i molitva”, objašnjava gđa Martina. Jako puno šiju čipke, a rade i tradicionalne kolače, napominje. Zanimala nas je priča o tradicionalnim kolačima, o kojim je kolačima riječ?

“Najpoznatiji njihov tradicionalni paški kolač je baškotin. To je vrsta slatkog dvopeka, koji mi obično jedemo tako da ga umačemo u bijelu kavu ili mlijeko ili kakao ili prošek. Kada se dolazi u posjet ženi koja je tek postala majka, koja je tek rodila dijete, obično se servira bijela kava s baškotinom ili baškotin s prošekom. Osim baškotina, koji ima tajnu recepturu i samo naše Benediktinke znaju taj recept, one rade i štrike, pandešpanj i rafajole”, otkriva nam gđa Martina nazive najslađih paških tajni.

Službeni festivalski program uključuje stručne panele, predavanja i radionice izrade paške čipke za sve uzraste, na paškoj rivi Sajam otočkih proizvoda “Najbolje od Paga”, atraktivan kulturno-zabavni program, poput slavljeničkog koncerta najpoznatije paške klape “30 godina klape Sol s prijateljima” i dr. Među ostalim, na programu je i modna revija “Nosiva tradicija”.

Može li opisati kako tradicija izrade paške čipke funkcionira u modi? Gđa Martina odgovara: “Čipka ne mora biti samo ukras u kući, može biti jako, jako lijep modni detalj, mi svi volimo nositi košulje na kojima je čipka, nakit, narukvice, ogrlice naušnice... čipka se može staviti na lijepu haljinu i biti lijep i elegantan modni dodatak.”

Pitanje u finalu razgovora: “Gđa Martina, znate li i Vi raditi pašku čipku?” “To pitanje su mi postavili i u emisiji HTV-a ‘Dobro jutro, Hrvatska’. Odgovor je – ne. Ali, moja kćerka šije čipku, u osnovnoj školi postoji čipkarska sekcija gdje male curice, paške čipkarice, šiju pašku čipku tako da... eto...”

Na pitanje koliko vremena treba da se napravi jedan komad divne paške čipke, odgovorila mi je predsjednica Društva paških čipkarica “Frane Budak” Nedjeljka Oros. “Za jedan malo veći rad, recimo, 45 cm, to ovisi i o gustoći, potrebno je 5 do 6 mjeseci i to otprilike 4 do 5 sati dnevno, sjediti i raditi”, kaže gđa Nedjeljka, koju od milja zovu Neda. Neslužbeno, glavna osoba cijelog Festivala. Jako inspirativna sugovornica.

Na Pagu kažu da se čipka šije? Kako, zašto? Šije se iglicom, za razliku od drugih načina u čipkarstvu. Imaju shemu, nacrtan predložak, znači, sve je zadano, samo ako znaju tehniku - prate ono što je zadano. “A mi na licu mjesta kreiramo, pogledamo, gledamo, zamišljamo... možemo raditi što hoćemo, i treba znati kombinirati po nekim pravilima, što bi rekli prešutnim, gusto pa rijetko ... mora biti jako čvrsta čipka”, slikovito opisuje gđa Neda.

Glavni materijal za rad su igla, kušin (jastuče), škarice, šestar i pribor za geometriju, plus tanki pamučni bijeli konac. A taj konac može dobiti patinu ukoliko se napravi pauza u radu. “Kad uzmete raditi, morate raditi, ne puštati jer konac dobije patinu, nakon mjesec dana vidi se da je rad zaustavljen. To se vidi po zatezanju, znate, mi vam stalno čvrsto zatežemo i sad, vi nemate istu rutinu kad radite mjesec dana po 3 ili 4 sata dnevno i kad izgubite mjesec, dva pauze, recimo, kad je vruće u ljeto. Zato oni koji rade za prodaju, oni to ne smiju počinjati ljeti, jer se ruke znoje, pa rade cijelu zimu, a ljeti se rade stvari koje se umeću u platno, pa se onda i operu”, oktriva gđa Neda tajne paških čipkarica.

Uvijek od sredine

Posebnost je i što šivanje počinje uvijek od sredine, a svaka čipkarica je onda kreatorka vlastite čipke. Što je bitno? “Bitno je da vi sebi zadate formu, uvijek je to geometrija, krug, kvadrat, elipsa, pravokutnik ili trokut. I vi tu sad zamislite nešto, morate biti kreativna osoba. Jer, ako niste, onda ćete raditi manje-više uvijek isto”, objašnjava dalje. “Paška čipka nije teška u bodu, ona je teška u izvođenju. Pa vam naše Paškinje kažu: lako je čipku šit, teško ju je vodit. Zato što vi nju kad počnete u sredini, nije zadano da je vodite krugom okolo, naokolo, nego morate dvije razine preskočiti, pa se vraćati i sve konektirati. To je teško, ako nemate logičko razmišljanje i nemate predodžbu. Morate znati, kad izađete i završite jedan element i niz u krugu, da je vam je sljedeći korak taj početak drugog, a to mora biti povezano i skladno.”

Paška čipka je različita od svih ostalih, zaključuje. Otuda svjetska slava, nadovezujem se. Pitam gđu Nedu gdje njoj osobno bolje izgleda paška čipka, da li uokvirena kao slika na zidu ili kao modni detalj? “U modnom detalju: manje je više. Uvijek izgleda lijepo kad je manji komad čipke, a kad ima puno čipke, onda čipka samu sebe pojede, to je prejako. Jedan mali modni detalj, bilo gdje, on je super. Paška čipka u okviru kao slika, to je prekrasno, zato što vi uvijek iznova imate mogućnost pratiti ornamentiku, tu ljepotu složenih kreacija. Meni osobno? Ja je nikad nisam voljela na zidu, dok nije umrla moja mama. I dok mi nije ostalo čipke od njenog rada, a ja to gledam danas i uživam u sjećanju”, kaže najpoznatija paška čipkarica gđa Neda Oros.