Ranoljetni ručak iz vrta u vrtu

Svatko tko je sijao ili sadio povrće ovoga proljeća, kao što sam ja, već može brati plodove koje je grijalo samo sunce. Čak i u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine bilo je dovoljno toplih i sunčanih dana, pa i kiše, tako da prispijeva povrće i sa otvorenih površina, a ne samo iz plastenika.

Iznenađenje na stolu

Prošlog vikenda sam se počastila kompletnim ručkom od prvih plodova iz vrta, a to su grašak, luk, prvi krastavci, blitva, peršun, kopar. Doduše, pošto nisam vegetarijanac, tu su bili i riblji štapići.

Prvo je bila na jelovniku zelena čorba. Glavni sastojak listovi blitve, pa listovi kelja, luka, peršuna, kopra i malo mente. Sve sam kratko kuhala u relativno malo vode, posolila, odnosno dodala i malo začina, te dobro izmiksala ručnim mikserom. Tako je nastala zelena čorba kojoj sam na dno tanjira dodala kašiku kisele pavlake i zelena čorba je bila na stolu.

Svježe ubrane mahune graška sam očistila i samo skuhala i posolila i to je bio ukusan prilog uz riblje štapiće.

Salata je bila iznenađenje, jer su prispjela prva dva mala krastavca, koje sam samo oprala i narezala bez guljenja, jer znam da nisu ničim prskani, odnosno da su organski. Pošto to nije bilo dovoljno, salatu sam nadopunila rezanim zelenim lukom kojega već duže berem u vrtu.

Ono što sam naučila i rado prihvatila u BiH je upotreba kisele pavlake u mnogim jelima i salatama. Pavlaka popravlja ukus i sadržaj hrani.

Naravno, treba se nečim i zasladiti, a to je bio voćni jogurt od jagoda, koje isto tako već prispijevaju. Mikserom sam izmiješala jagode i jogurt i dodala malo šećera (psst, da me ne čuje moja doktorica!) i poslastica je bila gotova.

Naravno, za dušu uberem malo livadskog cvijeća i ručak može početi.

Uzgoj povrća za ovaj ručak

Sve to povrće u mome vrtu raste na visokim gredicama, osim jagoda. Redovno dodajem prilikom obrade tla organsko gnojivo i zreli kompost.

Grašak se može sijati na gredice dvaput godišnje i to u martu - aprilu i ponovo u augustu, za jesenju berbu. Treba mu oslonac od razgranatih grančica od rezanja, kojih imam uvijek na raspolaganju. Grašak je izvanredna hrana za ljude, ali i za tlo, jer na njegovim korjenima žive bakterije koje tlo obogaćuju dušikom, što je dobro za povrće koje se sije iza graška. Stabljike graška su izvanredan materijal za malčiranje okolo biljaka da se čuva vlaga u tlu, manje rastu korovi, a one su i izvanredan materijal za kompostiranje.

Luk se može saditi u jesen i u proljeće direktno na gredice i izvanredna je salata sve dok su listovi mladi i mekani, a kasnije dobro dođu zreli lukovi za pripremu mnogo vrsta jela, pa luk vrijedi uzgajati.

Jagode, naročito mjesečarke su prava blagodet u vrtu. Plodovi dozrijevaju od maja-juna pa sve do jesenjih mrazeva. Razmnožavaju se vriježama, mladim biljčicama, sadnjom na otvoreno ili u velike lonce, najbolje u toku mjeseca augusta, da bi već naredne godine bio obilan rod.

Zasad jagoda daje zadovoljavajući prinos do tri godine, pa ga treba zatim obnavljati i saditi na novim površinama radi plodoreda, i to po mogućnosti svježim i zdravim sadnicama, jer su jagode podložne bolestima.

Pred nama su ljeto i jesen, pa možemo već ove godine posijati i posaditi neku od prikazanih vrsta povrća odnosno voća (jagode) i uživati u njihovim plodovima već ove, a pogotovo naredne godine.