Više od 100 umjetnika na 8. bijenalu

Jako omiljena, popularna i masovno posjećena izložba. Osmo izdanje Bijenala slikarstva svečano je otvoreno u utorak, u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Više od 100 umjetnika predstavlja se na ovoj najvećoj slikarskoj manifestaciji u ovom dijelu svijeta. Centralna izložba održava se u prestižnim Klovićevim dvorima, a bogati popratni programi na brojnim zagrebačkim lokacijama.

Zagrebačka smotra

Organizator Bijenala je Hrvatska udruga likovnih umjetnika (HDLU), najveća domaća umjetnička asocijacija s preko 2.000 članova. Realizaciju Bijenala podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb, Ured za udruge Vlade RH, Europska unija, te mnoge institucije, ustanove i sponzori. Cilj manifestacije, poručuju organizatori, jeste prepoznati i predstaviti ključne tendencije suvremenog slikarstva, te pružiti platformu za njihovu vidljivost i kritičko promišljanje.

Reprezentativna izložba predstavlja aktulno stanje u dvogodišnjoj domaćoj slikarskoj produkciji. To je ujedno jedina izložba na kojoj ravnopravno izlažu umjetnici svih generacija i različitih stilskih opredjeljenja. Među izlagačima su akademici, celebovi, ali i početnici koji obećavaju. Zanimanje za sudjelovanje na Bijenalu je u stalnom usponu. Na javni natječaj prijavio se dosad rekordan broj od čak 250 umjetnika. Izložba je žirirana. Stručni žiri za izložbu selektirao je radove 59 autora, a po pozivu izlaže još njih pet.

Odabrani umjetnici predstavljaju se na glavnoj izložbi u službenoj konkurenciji u Galeriji Klovićevi dvori, gdje se može vidjeti po ocjeni stručnjaka ono što je najbolje i najzanimljivije u dvogodišnjoj slikarskoj produkciji. Kategorija pozvanih umjetnika ima za cilj pokazati kontinuitet i vitalnost aktualne slikarske scene. Među pozvanim umjetnicima su uglavnom zvjezdana imena, članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), dosadašnji dobitnici bijenalskih priznanja, slavni u međunarodnim okvirima ili toliko kvalitetni da su praktički nezaobilazni. Ove godine među pozvanima su akademik Zlatko Keser, danas 92-godišnja slikarica Biserka Baretić, ali i zagrebački slikar Bartol Galović, rođen 2000, koji je tek završio Likovnu akademiju i najmlađi je umjetnik ikad pozvan da izlaže na ovom Bijenalu.

Tradicionalno mjesto održavanja Bijenala slikarstva je Meštrovićev paviljon na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, inače sjedištu HDLU-a. Ali, zbog temeljne obnove nakon potresa, ovo atraktivno zdanje je još uvijek zatvoreno za javnost, pa je otvorenje najnovijeg osmog bijenalskog izdanja prije nekoliko mjeseci relocirano u Gradski muzej Varaždin. Tako je start Bijenala slikarstva prvi put organiziran izvan Zagreba. To je isto bio spektakl u velikom stilu, jer je održan u sklopu programa proslave 100 godina od osnivanja Muzeja u Varaždinu.

Bijenale slikarstva je najvažnija i najprivlačnija domaća slikarska smotra, koja potiče veliko zanimanje i struke i publike. Također tradicionalno: dio službenog bijenalskog programa je i inozemna izložba koja prema zamisli gostujućeg kustosa donosi uvid u slikarsku scenu jednog europskog grada. Nakon što su gostovali umjetnici Vilnusa (2023), Dublina (2021), Leipziga (2019), Praga (2017), Gdanska (2015) i Beča (2013), na ovogodišnjem Bijenalu gostuje izložba umjetnika iz Austrije pod nazivom “Beyond Boundaries: Perspectives on Contemporary Painting from Graz”, u selekciji Luise Kloos, s pregledom raznolikosti suvremenog slikarstva umjetnika iz Graza i štajerske regije.

Iz HDLU naglašavaju zadovoljstvo ovakvim načinom suradnje i komunikacije. Kažu da pozivaju umjetnike iz konkretnog grada, ali na taj način predstavljaju i slikarsku scenu čitave države, a takva praksa je odlično primljena među domaćim ljubiteljima arta. Najmasovnija i najpopularnija slikarska manifestacija u Hrvatskoj i ove godine osim službene selekcije radova, uključuje i niz edukativnih, zabavnih, inkluzivnih programa, radionica i sličnih sadržaja.

More bijenalskih dešavanja otkriva samo za čitatelje Oslobođenja dugogodišnja izvršna producentica HDLU i članica stručnog žirija 8. bijenala slikarstva u Zagrebu Martina Miholić. Martina je i sama vrlo uspješna multimedijalna umjetnica, sa svojim performansom gostovala je na manifestaciji Sarajevska zima, poznaju je i ljubitelji arta u Sarajevu.

Martina o popratnim programima koji očekuju bijenalsku publiku u Zagrebu kaže: “Najviše volimo isticati program za najmlađe, uvijek se ponosimo i sretna sam zbog toga, jer već treći Bijenale uspijevamo tiskati edukativne knjižice koje radimo za dva uzrasta, od 6 do 11 i od 12 do 16 godina. Uz prateće radionice i stručna vodstva, namijenjene su najmlađima. Dobili smo stvarno jako dobre povratne informacije i novu publiku koja se na zanimljiv i kreativan način educira i dodatno privlači kulturnim sadržajima.”

Dio edukativnog programa je i predstavljanje EU projekta u Klovićevim dvorima, u sklopu kojeg se održava seminar “Nova realnost rada u kulturi: tempo, pritisak i otpornost”. “Jako, jako aktualno, što svi mi, umjetnici, producenti i djelatnici u kulturi tako često susrećemo”, komentira Martina. Program uključuje predstavljanje još jednog europskog projekta. Pod nazivom “Healing Nature” održava se u sklopu bijenalskog programa “Slikarstvo u javnom prostoru”, a predstavljen će biti projekt u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu, poznatijoj kao Klaićeva. “To je prije svega izuzetno vrijedan i plemenit dugogodišnji projekt terapeutskog oslikavanja javnih ustanova poput bolnica, zatvora, čije rezultate sada predstavljamo”, objašnjava Martina.

Osim edukativnih, održavaju se dodatni izložbeni programi. Bijenale je platforma koja nadilazi tzv. klasični izložbeni format, program je namijenjen najraznovrsnijoj publici. Izložba studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti pod nazivom “Aluzija” održava se u Galeriji ART&CeRZe, s kojom Bijenale ima dugogodišnju suradnju. U istoj Galeriji održava se i izložba “Art4All”, gdje se uz radove studenata Akademije likovnih umjetnosti predstavljaju i radovi korisnika Centra za rehabilitaciju Zagreb, koji vodi ovu Galeriju.

Čista ekskluziva i šansa za istinsko uživanje u artu: samostalna izložba jednog od najistaknutijih hrvatskih likovnih umjetnika mlađe generacije Domagoja Rogine (Varaždin, 1989) u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar. Rogina je inteligentan, talentiran, vrhunski slikar u munjevitom usponu, kojeg su čitatelji Oslobođenja imali priliku upoznati kroz ekskluzivni intervju u subotnjem dodatku Oslobođenja Pogledi. Ovaj odlični slikar je 2023. i službeno proglašen najboljim, dobitnik je Nagrade za najboljeg mladog umjetnika HDLU, a na aktualnom Bijenalu slikarstva uvršten je u službenu konkurenciju.

U zagrebačkoj Galeriji Spirit of Art posjetitelje Bijenala očekuje samostalna izložba Zorana Šimunovića (Nuštar, 1984) iz Osijeka, koji je završio Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u Bosni i Hercegovini, u klasi proslavljenog Antuna Borisa Švaljeka. I ekskluzivni intervju sa Šimunovićem ljubitelji arta mogli su pročitati prošle godine u dodatku Oslobođenja Pogledi. Uz hrpu smostalnih izložbi, radovi ovog autora su kolekcionirani u čak 7 hrvatskih muzeja. Stvarno umjetnik koji obećava, kažu muzealci o Šimunoviću, koji u sklopu osmog bijenalskog izdanja izlaže kao pozvani autor.

U Galeriji Canvas u Zagrebu u sklopu Bijenala održava se pop-up izložba Mije Akrap i Šimuna Tolića. Riječ je o tiskanju grafičkih listova prema njihovom slikarskom predlošku. Akrap i Tolić su na prošlom Bijenalu dobili nagradu Galerije Canvas, nagrada je ova izložba. “Još jedna zanimljiva izložba koja je vezana za naše europske projekte, ali i za djelovanje i edukaciju najmlađih je izložba ‘Kreativci’, koja će biti prezentirana u zagrebačkoj Galeriji Karas, a predstavlja rezultate radionice u kojoj umjetnici, koji izlažu na Bijenalu slikarstva, rade s učenicima zagrebačkih škola, četiri razreda osnovne i četiri razreda srednje škole. Imali smo i ranije tu kombinaciju i rezultati su baš odlični”, ističe Martina.

Putovanje po Hrvatskoj

Najveća fascinacija najnovijeg bijenala je svakako akademik Zlatko Keser (Zagreb, 1942), jedan od najvećih živućih hrvatskih slikara, o kojem su ljubitelji arta više puta čitali u dodatku Oslobođenja Pogledi. Vječno mlad, istinski klasik, vječita zagrebačka umjetnička enigma, uvijek svoj... i sada dokazuje da su godine samo broj. Osim fantastičnog akademika Kesera, koji svojom energijom vraća vjeru u moć umjetnosti, među bijenalskim favoritima su Gordana Bakić, Natalija Borčić Peuc, već spomenuti Bartol Galović i Domagoj Rogina, Andrea Musa, Maja Rožman, Pavle Pavlović, Josip Tirić.

Stručni žiri u sastavu: Elizabeta Igrec, Koraljka Kovač, Željko Marcijuš, Martina Miholić, Leila Topić, Bojan Šumonja i Josip Zanki odlučuje o nagradama. Glavna nagrada u službenoj konkurenciji je Grand Prix (4.500 eura), Nagrada za mladog umjetnika (3.000 eura), anonimni filantrop izvan službene konkurencije dodjeljuje Kontrapunkt nagradu Vladimir Trokut – Iva Vraneković, Umjetnici umjetniku (2.222 eura). Bijenale slikarstva ostaje u Klovićevim dvorima u Zagrebu do 21. 6. 2026, nakon toga nastavlja se po cijeloj Hrvatskoj: Muzej grada Vukovara (8. 7 – 24. 8), Pučko otvoreno učilište Poreč (29. 10 - 28. 11) i ove godine prvi put u Narodnom muzeju u Zadru, Providurova palača (15. 10 - 29. 1. 2027).

Nagrade se dodjeljuju u finišu manifestacije. Martina Miholić ističe značaj Bijenala slikarstva, manifestacije koja snažno afirmira slikarstvo i umjetnost slikanja. Najveće bijenalsko dostignuće? “Širina pogleda, nastojanje da se slikarstvo prikaže u svim svojim dimenzijama, da se predstavi što široj publici i da se publici obraća razumljivim jezikom”, zaključuje.