Jedete manje, a debljate se? Naučnici objasnili zašto se to događa
Novo istraživanje pokazuje da ishrana bogata pšeničnim brašnom može dovesti do debljanja čak i bez povećanog unosa kalorija
Novo istraživanje pokazuje da ishrana bogata pšeničnim brašnom može dovesti do debljanja čak i bez povećanog unosa kalorija
Novo istraživanje na miševima pokazuje da ishrana zasnovana na hljebu i pšeničnom brašnu može doprinijeti povećanju tjelesne mase čak i bez većeg unosa kalorija.
Manje kalorija ne znači i manje kilograma
Japanski naučnici otkrili su da takav način ishrane može usporiti potrošnju energije i „preusmjeriti“ organizam ka skladištenju masti. Time se dovodi u pitanje uvriježeno mišljenje da je za dobijanje na težini presudan isključivo kalorijski višak, naročito onaj iz masti, prenosi N1.
O uticaju hljeba i ugljikohidrata na tjelesnu težinu raspravlja se već dugo, ali je manje istraživanja koja detaljno ispituju šta se pritom dešava u metabolizmu, posebno kada je riječ o pšeničnom brašnu.
Nalazi japanskih naučnika
Tim sa Univerziteta Osaka Metropolitan u Japanu utvrdio je da ishrana bogata pšeničnim hljebom smanjuje potrošnju energije. Drugim riječima, čini se da tada tijelo lakše prelazi u režim skladištenja masti, čak i kada ukupan unos kalorija ostaje isti.
Jedna namirnica povezana s dužim životom: Koliko često je jedete?
” Ovi nalazi ukazuju na to da gojenje možda nije posljedica nekog specifičnog efekta pšenice, već sklonosti ka hrani bogatoj ugljikohidratima i metaboličkih promjena koje iz toga proizlaze”, objasnio je nutricionista Šigenobu Macumura sa Univerziteta Osaka Metropolitan.
Šta su pokazali eksperimenti na miševima
Naučnici su sproveli eksperimente u kojima su laboratorijski miševi mogli da biraju između svoje uobičajene hrane i tri dodatne opcije: običnog hljeba, pečenog pšeničnog brašna ili pečenog rižinog brašna.
Pratili su promjene u telesnoj težini i potrošnji kalorija, a analizirali su i uzorke krvi i tkiva kako bi utvrdili šta se dešava sa hormonima, šećerom, metabolitima i ekspresijom gena u jetri.
Pokazalo se da su miševi, naročito mužjaci, češće birali hranu bogatu ugljikohidratima, nakon čega su dobijali na težini i nakupljali više masnog tkiva. Dalje analize pokazale su da ove promjene nisu bile posljedica prejedanja ili manje fizičke aktivnosti, već samog sastava hrane.
Ishrana bogata pšeničnim brašnom smanjila je ukupnu potrošnju kalorija i aktivirala gene povezane sa pretvaranjem ugljikohidrata u masti. Kada su miševi vraćeni na standardnu ishranu, debljanje je prestalo, a metaboličke promjene su se povukle.
Šta to znači za ljude
Istraživači ističu da bi ovi rezultati u budućnosti mogli pomoći u pronalaženju bolje ravnoteže između ukusa i zdravlja, bilo kroz savjete o ishrani, edukaciju ili razvoj novih prehrambenih proizvoda.
Ipak, važno je naglasiti da je studija sprovedena na miševima, a ne na ljudima. Iako postoji mogućnost da se slični procesi dešavaju i kod ljudi, to tek treba potvrditi dodatnim istraživanjima. Takođe, na metabolički odgovor na hranu utiču i brojni drugi faktori, poput starosti, hormona i ukupnog načina ishrane.
Zbog toga naučnici planiraju nastavak istraživanja na ljudima, kao i detaljnije ispitivanje uticaja različitih vrsta ugljikohidrata, cjelovitih i rafinisanih žitarica, hrane bogate vlaknima, kombinacija sa proteinima i mastima, načina pripreme hrane i vremena obroka.
