Federalna Vlada bi građane svela na hljeb i na vodu

Rast cijena prehrambenih proizvoda, ali i drugih usluga, svakodnevica je koju žive građani u Federaciji BiH. Sve to direktno utiče na životni standard stanovništva, čija kupovna moć slabi, dok lična primanja uglavnom stagniraju.

Efikasne mjere

U takvim okolnostima neminovno je da nadležne institucije poduzmu konkretne mjere s ciljem ublažavanja udara na džepove građana, gdje se većina jedva nosi sa rastućim troškovima života. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević održao je sastanak s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH iz sektora trgovine na kojem su razmatrane dodatne mjere s ciljem ublažavanja inflatornih pritisaka na tržištu osnovnih životnih namirnica.

Dogovoreno je produženje odluke o zaključanim cijenama za 63 osnovna prehrambena i higijenska proizvoda, koja ističe 1. maja, za dodatnih 30 dana. Iz Ministarstva navode da će u uskoro proširiti listu proizvoda obuhvaćenih ovom mjerom, tako da će građanima biti dostupno 100 osnovnih proizvoda sa zaključanim cijenama.

U pripremi je i odluka o ograničenju veleprodajnih marži za grupe osnovnih proizvoda: žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer, te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječiji proizvodi. Kako je pojašnjeno, cilj ove mjere jeste da se spriječe neopravdana poskupljenja, ublaže inflatorni pritisci i osigura dugoročnija stabilnost cijena proizvoda koji su stanovništvu svakodnevno neophodni.

- Federalno ministarstvo trgovine pripremilo je i odluku o mjeri neposredne kontrole cijena kojom se određuje najviši nivo maloprodajne cijene pšeničnog hljeba u FBiH. Prema ovoj odluci, maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog, polubijelog i crnog hljeba iznosit će 4,20 KM po kilogramu, bez obzira na naziv proizvoda. Odluka će se primjenjivati osmog dana od dana donošenja, a važit će u periodu od 60 dana, saopćeno je iz Ministarstva.

Na sjednici Predstavničkog doma federalnog Parlamenta zakazanoj za 13. maj poslanici će razmatrati Prijedlog zakona o posebnim mjerama kontrole cijena. Zakon je utvrdila Vlada FBiH i, kako je obrazloženo, sam naziv zakona jasnije odražava da se radi o vanrednim, ciljanim i vremenski ograničenim mjerama koje se uvode izuzetno i samo kada za to postoje opravdani razlozi u skladu sa principima tržišne ekonomije. Time se izbjegava, obrazloženo je, pogrešna interpretacija da Vlada trajno i sveobuhvatno intervenira na slobodno formiranje cijena, odnosno da se ovaj zakon ne odnosi na trajnu regulaciju cijena.

Novim zakonom precizirano je da u situacijama poput proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, nestašice osnovnih dobara za potrebe privrede i stanovništva, kad godišnja inflacija prelazi pet posto ili u drugim vanrednim okolnostima, Vlada FBiH na prijedlog Ministarstva trgovine može uvesti privremene mjere kontrole cijena. U takvim situacijama Vlada može odrediti listu proizvoda i usluga od posebnog interesa za FBiH na koje će se odnositi mjere kontrole, koje su ograničene na period do šest mjeseci, uz mogućnost produženja za dodatnih šest mjeseci ako se tržište ne stabilizira.

Kao posebne mjere kontrole cijena mogu se za pojedine proizvode i usluge propisati: određivanje najvišeg nivoa cijena, zadržavanje cijena na zatečenom nivou, vraćanje cijena na određeni nivo, davanje saglasnosti na cijene, utvrđivanje marži u trgovini... Članom 9. Zakona definisano je koji su proizvodi i usluge u nadležnosti kantona, grada i općine. Važećim Zakonom o kontroli cijena data je mogućnost vladama kantona da mogu propisati mjere kontrole cijena za sve vrste brašna, sve vrste hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda od brašna, žitarica, tjestenine, pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko, sve vrste svježeg mesa i ribe.

S tim u vezi, ocijenjeno je da propisivanje mjera za ove proizvode treba biti u nadležnosti FBiH, jer se radi o osnovnim životnim namirnicama koje direktno utiču na životni standard građana i zahtijeva istu regulaciju u cijelom entitetu, a građani treba da imaju jednaku zaštitu.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran, osvrćući se na aktivnosti koje poduzima Ministarstvo, kaže za Oslobođenje da nam kontrola cijena treba, ali ozbiljna i za više proizvoda. Kaže da sve dosad što smo imali su mahom populistički pokušaji Ministarstva i Vlade da stvore privid da nešto rade dok inflacija i dalje raste.

- Zaključavanje cijena je kampanja koja je imala minimalne rezultate, jer da nije tako, ne bismo i dalje imali rast cijena. Dakle, tzv. zaključane cijene su tu, a cijene i dalje rastu i nemamo efekte koje bismo očekivali. Najava da bi se striktno ograničila maksimalna cijena samo jednog proizvoda - pšeničnog hljeba je nedovoljna, a sa druge strane i uvredljiva prema građanima. Faktički, svodimo građane na neku isposničku ishranu, gdje im se jedino garantuje cijena jednog osnovnog proizvoda i šta im ostaje, da jedu hljeb i piju vodu. To je recept Vlade za preživljavanje, ističe Gavran.

Igor Gavran: Zaključane cijene su tu, ali cijene i dalje rastu

Promotivna kampanja

Prema njegovim riječima, ako govorimo o kontroli cijena na ozbiljan način, onda se treba provoditi kontrola cijena svih esencijalnih proizvoda kao, recimo, u Hrvatskoj, gdje Vlada donosi odluke o maksimalnim cijenama.

- To kod nas nikad nije bio slučaj. Zaključavanje cijena je promotivna kampanja, prije svega u dogovorima sa poslodavcima, a tu ne treba biti nikakvih dogovora. Vlada treba utvrditi koji su stvarni troškovi proizvoda, koja bi cijena bila opravdana i onda tu cijenu odrediti kao maksimalnu. Na ovaj način faktički imamo promociju za same trgovce i oni mogu da rasprodaju robu koju inače ne bi mogli prodati, a da se stvori privid da se pomaže građanima, kaže Gavran.