2025.

“Autor u predgovoru - Bosna na prvoj liniji vremena - piše da postoje zemlje koje žive u vremenu i postoje zemlje koje vrijeme presijeca. Dok se drugi narodi smještaju u kalendare i epohe, Bosna se stoljećima gura na prvu liniju, tamo gdje se historija ne pamti nego preživljava. Ona nije fusnota evropske hronike, nego njen nemirni rub, mjesto gdje se lome carstva, ideologije i lažne sigurnosti velikih planova”, navodi riječi akademika Jerkovića s početka knjige pisac predgovora dr. Asim Kurjak.

O knjizi, zatim, u Pogovoru piše akademik dr. Asim Kurjak, predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH, koji kaže da “knjiga, zanimljivog naslova 2025-ta, kojom autor obilježava 30 godina od Dejtonskog sporazuma i pariškog mira, nije samo jubilej – ona je prije svega ogledalo. U njemu se ne vidi završetak rata nego njegovo produženo trajanje upotrebom drugih sredstava. Mir koji je donio prekid pucnjave, ali ne i prestanak pritisaka. Sporazum koji je zaustavio krv, ali je institucionalizirao sumnju, koju nameću njeni protivnici, u samu mogućnost Bosne i Hercegovine, kao cjelovite i suverene zemlje. Ova knjiga, koja je pisana na bosanskom jeziku, utemeljena je na 320 strana. Ona se temelji na višedecenijskom posmatranju, istraživanju i ličnom učešću akademika Jerkovića u procesima koji su oblikovali sudbinu bh. države.

Knjiga ne polazi od uvjerenja da historija teče linearno, uredno i razumno. Naprotiv, ona nastaje iz iskustva da se vrijeme u Bosni i Hercegovini i ne odvija nego sudara, da se prošlost ne povlači nego vraća, i da sadašnjost nikada nije oslobođena tereta onoga što joj je prethodilo. Bosna nije na marginama historije, kako primjećuje njen autor”, kaže Kurjak. “Ona je na njenoj prvoj liniji, ondje gdje lom postaje vidljiv, gdje se maska poretka raspada i gdje se istina vremena pokazuje u svojoj brutalnoj ogoljenosti. Ovo je i priča”, konstatuje akademik Kurjak, “o uznemirenom svijetu u kojem živimo, o brutalnosti velikih i arogantnih koji su pokidali i uništili sva dostignuća čovječanstva, koja su do danas izgradile i oblikovale slobodne nacije svijeta kroz međunarodni pravni poredak.

Knjigu je izdala sarajevska Almada

Sve je ovo stalo u knjigu koja govori, između ostalog, i o događajima u Venecueli, o budućnosti Evropske unije, krizi u odnosima SAD – EU, ratu u Ukrajini, američkim nametnutim carinama, o probuđenoj Kini, o krizi na Bliskom istoku kroz vojnu intervenciju SAD-a i Izraela, u Gazi i Iranu, itd.”

“Ta 2025. godina nije tek kalendarski isječak, već zgusnuta tačka historijskog pamćenja i svjedočanstvo o neuništivoj ideji Bosne i Hercegovine”, dodajeKurjak. “Ova knjiga predstavlja jedinstvenu društvenu i političku hroniku utemeljenu na višedecenijskom posmatranju njenog autora, njegovog istraživanja i ličnog učešća u procesima koji su oblikovali sudbinu BiH. Kao svjedok i akter teške epohe, pred čitaoce akademik Adamir Jerković iznosi panoramu događaja koji su u kontinuitetu određivali položaj Bosne i Hercegovine – od socijalističkog razdoblja i težnje ka modernoj građanskoj republici, preko ratnih razaranja i nametnutih mirovnih rješenja, do današnje borbe za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka države.

Naravno, odavno pratim rad akademika Adamira Jerkovića. Zapazio sam brojne njegove kolumne, koje redovito objavljuje u prestižnom dnevniku Oslobođenje iz Sarajeva, i koje su sastavni dio knjige – 2025. Nisu česti pisci u nas i drugdje koji pronađu tako atraktivne naslove da već tako privuku čitaoca i natjeraju ga da pročita čitav tekst. Očito je da je on vrlo elokventan znanstvenik i da uočljivo ispunjava nužan preduvjet da ga se takvim nazove: nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati. A da se u ovom turbulentnom i nepredvidivom svijetu makar približno shvate svi potpuno novi procesi na koje nismo navikli, treba i puno znanja i analitičkog praćenja društveno-ekonomskih zbivanja u nas i u svijetu. Zavolio sam autora kroz njegovu, rekao bih kongenitalnu sklonost da jednostavnim riječima i na jednostavan način opiše naoko vrlo kontroverzna pitanja i da nas, čitaoce, svakim svojim novim napisom vodi ka boljem razumijevanju nemirnog svijeta oko sebe, najčešće s vrlo teškim razumijevanjem ciljeva i namjera onih koji zapaljivo ali uporno sve nas, pa i sebe, vodi u ratnu kataklizmu. Ovo što sam kazao naći ćete u njegovoj knjizi ‘Dvije hiljade dvadeset peta’. A mislili smo da smo puno naučili iz nedavne prošlosti i da rat nikad nije riješio ni jedan problem svijeta, već je samo ostavio stotine tisuća žrtava i mnogo sirotinje.

Jasno je da živimo u vremenu kada se osjeća nedostatak lidera i to pobjednika. Iz kolumni mog prijatelja akademika Adamira Jerkovića jasno se naslućuje da on vjeruje u pobjedu umnih i konstruktivnih ljudi. Još je Kutuzov rekao meni dragu rečenicu koju često ističem: Tko ne vjeruje u pobjedu izgubio je pola bitke. Želim da nas sve njegove kolumne i naučni radovi vode pobjedi čovječanstva, miru i razboritosti, a ubojita snaga govorne i pisane riječi kroz povijest bivala je jača od bilo kojih topova ili aviona. Svi vjerujemo da će prevladati razum i da ćemo u svakoj zemlji naći lidere pobjednike i prekinuti ovo mučno vrijeme u kojem sve teže nalazimo vijesti o poboljšanju i da se svijet vraća razumu i miroljubivom zanosu. Akademik može biti ponosan na očiglednu snagu svoje pisane riječi i želim mu da poslije knjige 2025. ispiše još hiljade jakih napisa”, napisao je u pogovoru knjige akademik Asim Kurjak.

Prof. dr. Adamir Jerković je plodan bosanskohercegovački politički esejista koji je za akademika primljen u Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti (BANU), a danas je generalni sekretar Bosanske akademije nauka i umjetnosti (BANUK) i akademik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti, koji rukovodi razredom Društvenih nauka. Akademik dr. Adamir Jerković piše za domaću i inostranu štampu analize, a autor je brojnih naučnih radova.