Nakon novog zaduženja Vlade FBiH od 800 miliona eura otvara se pitanje ko će vraćati dugove

Federacija BiH se drugi put zadužila na Londonskoj berzi i ovog puta osigurala 800 miliona eura. Podsjećamo da se samo godinu ranije entitet zadužio za 350 miliona eura.

Kamatna stopa

Iz federalne Vlade su se oglasili saopćenjem za javnost u kojem se navodi da je FBiH u četvrtak uspješno realizovala drugo izdanje euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala od 800 miliona eura, uz fiksnu kamatnu stopu od pet posto.

- Emisija na Londonskoj berzi privukla je snažan interes renomiranih američkih, evropskih i regionalnih fondova i banaka. Ukupna potražnja investitora iznosila je oko 2,5 milijarde eura, što predstavlja više od tri puta veći iznos od inicijalno planiranog iznosa i svrstava ovu emisiju među najuspješnije euroobvezničke transakcije u segmentu zemalja u razvoju u 2026. Snažan interes tržišta omogućio je FBiH da tokom procesa emisije dodatno poboljša uslove finansiranja i smanji početnu indikativnu cijenu za gotovo 50 baznih poena, što predstavlja jednu od najvećih korekcija cijene zabilježenih na međunarodnom tržištu ove godine, saopćeno je.

Nadalje se ističe da je u knjizi narudžbi evidentirano više od 70 renomiranih institucionalnih investitora iz više od 20 zemalja svijeta, čime je dodatno potvrđen kredibilitet FBiH na međunarodnom tržištu kapitala.

Federalni parlamentarci iz opozicionih stranaka kritikovali su ovaj potez vlasti nazvavši ga očajničkim. Nezavisni poslanik Admir Čavalić je ranije od federalnog Ministarstva finansija tražio odgovor na pitanje u koje svrhe će se potrošiti 800 miliona eura.

- Neto primici od emisije obveznica koristit će se za isplate tekućih transfera drugih nivoa vlasti i fondova, isplate kapitalnih transfera drugih nivoa vlasti, fondova i javnih preduzeća, otplatu duga, te druge rashode i izdatke utvrđene budžetom FBiH za 2026. godinu, navodi se u odgovoru Ministarstva na čijem čelu je ministar Toni Kraljević (HDZBiH).

Zastupnik HRS-a u Predstavničkom domu PFBiH Slaven Raguž kaže za Oslobođenje da je u više navrata govorio o tome da bez rezanja administracije širom otvaramo vrata spirali dužničkog ropstva.

- Prvo, mi ne znamo detalje ugovora prvog listiranja na Londonskoj burzi. Već ulazimo u drugo listiranje na burzi bez ikakvog detalja o ugovorima i uvjetima izlaska na burzu. Drugo, ako uzmete da je naš rast BDP-a nekih dva-tri posto, a da se zadužujemo na Londonskoj burzi po pet i po ili šest posto, to znači da Vlada priznaje poraz, da iz rasta prihoda ne može servisirati ovo zaduživanje. I najvažnija stvar, gdje će ići ovaj novac? Odgovor je da će se servisirati javna uprava kao reprogram za servisiranje već uzetih kredita po nižim kamatnim stopama. U vlasti se ponašaju kao pijani bogataši koji očigledno vjeruju ili pretpostavljaju da neće biti u tom sastavu nakon sljedećih općih izbora - uzmi šta god možeš uzeti, ističe Raguž.

Vraćat će unuci

Na kraju zaključuje da od zaduživanja nećemo vidjeti neku opću korist.

- Jedinu korist će vidjeti vladajuće strukture koje su natovarile svoje ljude u javnu administraciju i sada moraju tu administraciju servisirati kreditima koje će vraćati naša djeca, unuci i praunuci, kaže Raguž.