Spoj nauke i odgovornosti: Kako se u BiH postaje meteorolog bez studija meteorologije

Zanimanje meteorologa zahtijeva izuzetnu posvećenost, kontinuirano učenje i čvrste temelje u prirodnim naukama poput matematike, fizike i hemije. Riječ je o kompleksnoj oblasti u kojoj se spajaju teorijsko znanje i praktična primjena, a svaki podatak i svaka analiza mogu imati veliki značaj.

U Bosni i Hercegovini dodatni izazov predstavlja činjenica da ne postoji studij meteorologije, pa su mladi koji žele krenuti ovim putem primorani obrazovanje potražiti u inostranstvu.

Od radoznalosti do uspjeha

Osim što je naučno zahtjevna, ova profesija nosi i veliku odgovornost. Meteorolozi svojim prognozama utiču na svakodnevne odluke građana, ali i na ključne sektore poput saobraćaja, poljoprivrede i energetike. Upravo zato, čak i naizgled mala greška u podacima ili procjeni može imati ozbiljne posljedice, što ovaj poziv čini ne samo izazovnim, već i izuzetno odgovornim.

Jedan od najpoznatijih mladih bh. meteorolaga, u svijet atmosferskih promjena zakoračio je prije desetak godina i to iz čiste radoznalosti. Priznaje nam da nije bio neki matematičar, fizičar ni hemičar, ali ga je radoznalost navela da stekne znanja i iskustva koja ga posljednje tri godine čine priznatim meteorologom i klimatologom.

- Meteorologija je izrasla u jednu veoma ozbiljnu nauku u posljednjih tridesetak godina, naročito sa razvojem tehnologije. Nekada su se prognoze davale sa pouzdanošću od 80 ili 90 posto za svega dva dana, prije nekih četrdesetak godina, sada je to već pomjereno na peti ili šesti dan, podsjetio nas je Nedim Sladić, meteorolog i klimatolog, ali i napomenuo da bez obzira na postojeće podatke koje imamo i modele koji su sve bolji, uvijek postoji numerička pogreška, taj jedan pogrešni podatak koji se može provući ili više njih, automatski ne garantuju da će numerička analiza biti sto posto tačna.

Jedan od najmlađih meteorologa i klimatologa u našoj zemlji svoj profesionalni put je izabrao iz čiste radoznalosti, ali i ljubavi prema istraživanjima i praćenju vremenskih oscilacija.

- Meteorologijom sam se počeo intenzivnije i profesionalnije baviti od 2015. godine, s tim da je vrlo važno istaći da sam zvanično osoba sa statusom meteorologa i klimatologa od 2023. godine, kazao nam je Sladić i pojasnio da u svom radnom stažu ima 8 godina vlastitog izučavanja materijala i konstantnih pitanja kako i zašto, nakon čega je došao do trenutka kada je konačno realizirao svoj cilj i san da postane profesionalni meteorolog i klimatolog, koji je i akreditovan od britanskog kraljevskog meteorološkog društva.

Za svoju profesiju tvrdi da se do uspjeha može doći samo upornošću i velikim interesovanjem za promjene u atmosferi, te da uvijek morate imati na umu da nikada nećete imati sto posto tačnu prognozu.

- Možda je to najbolji pokazatelj da mi možemo samo dati okvirno stanje na osnovu podataka, analiza, modela, ali više puta moramo uključiti i našu intuiciju, odnosno naš unutarnji glas, ali i neko iskustvo na osnovu događaja koji su se preklapali u prošlim situacijama, a koji imaju sličnosti sa trenutačnim, napomenuo je ovaj mladi stručnjak za vremensku prognozu i istaknuo da pored stečenih znanja veliku ulogu imaju i iskustva.

Da meteorologija i klimatologija konstantno zahtijevaju učenje i istraživanje promjena, potvrdio nam je i Bakir Krajinović. Završio je postdiplomski na Odsjeku geografija, Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, a nakon toga znanja dopunjavao širom svijeta

Prirodne nepogode

- Putem Svjetske meteorološke organizacije imao sam specijalizirane obuke širom svijeta, preko Japana, gdje smo učili kako se treba pripremiti i šta meteorolog treba raditi kada su u pitanju prirodne nepogode, kroz obuke u SAD-u, Francuskoj, Njemačkoj, Turskoj, ali i drugim regionalnim centrima Svjetske meteorološke organizacije, kazao nam je Bakir Krajinović, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda i napomenuo da je put sticanja znanja i iskustava jako dug i neće završiti do penzije.

Biti meteorolog profesija je koja zahtijeva konstantno učenje, odgovornost i spremnost na izazove, ali i priliku da se svojim radom direktno doprinese kvaliteti života u društvu i zajednici koja vas okružuje. Za mlade koji razmišljaju o ovom pozivu, najvažniji su radoznalost i volja – jer upravo ti faktori vode od prvih pitanja o vremenu do ozbiljne naučne karijere.