Studija o Bosni i Rimskoj kuriji donosi novo čitanje srednjovjekovnih izvora i odnosa
U prezentacijskoj sobi Ex Ponto/ALMIR HALILOVIĆ
Izražavajući zahvalnost mnogobrojnoj publici na predstavljanju knjige “Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku”, njen autor dr. Dženan Dautović izrazio je i žaljenje zbog onih posjetilaca koji nisu mogli ući u potpuno ispunjeni gledališni prostor Rodne kuće Ive Andrića. U prezentacijskoj sobi nazvanoj Ex Ponto-mjesto susreta, uz publiku iz Travnika bili su i posjetioci iz nekoliko gradova Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo i simboličko, neizrečeno priznanje ovom medeivisti, historičaru srednjovjekovne Bosne, za njegov predani naučni, univerzitetski i muzeološki rad.
Dugogodišnje proučavanje
Naučno djelo dr. Dautovića objavila je u okviru biblioteke Memento izdavačka kuća Dram radosti iz Travnika, kao iznimno vrijedan doprinos bosanskoj medievistici, “monografsku studiju o jednom veoma važnom tematskom području iz bosanske historije, koje do sada nije obrađivano sistematski”, kako je to zapisao Ivan Lovrenović.
“Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku” prvo je djelo koje na jednom mjestu obuhvata sve faze bosansko-papinskih odnosa. Knjiga ima izraženu specijalističku notu, koja se ogleda u fokusu na kontakte Bosne s poglavarom Rimske crkve i njegovom kancelarijom.
Dautovićeva knjiga nastajala je u dugogodišnjem proučavanju historiografskih izvora i literature.
Osam godina nakon prvog arhivskog istraživanja u Vatikanu i šest godina poslije promocije u doktora historijskih nauka s disertacijom “Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku”, autor je ponovo 2023. godine u Apostolskom vatikanskom arhivu (Archivio Apostolico Vaticano), nekadašnji Tajni vatikanski arhiv (Archivio Segreto Vaticano), proučavao registre papinskih pisama, kao građu na osnovu koje je rukopis doktorske radnje preradio i proširio, stvarajući time ovu knjigu. Drugi istraživački boravak, za koji su državne institucije izdvojile simboličnu svotu novca, omogućila je stipendija od Snježane Köpruner, osnivača Dram radosti.
Recenzenti knjige, istoričari Nedim Rabić i Adis Zilić, predstavili su njen sadržaj na ovoj izdavačkoj i autorskoj svečanosti, pošto je ovo prva naučna monografija autora koji je do sada objavio mnogobrojne naučne radove.
Potaknut simboličkim značenjem Andrićeve rodne kuće kao Memorijalnog muzeja, dr. Nedim Rabić je kao lajtmotiv svog izlaganja uzeo zapis Ive Andrića o svetom Franji Asiškom, objavljen prije sto godina – “Nije slučajno da se i Andrićev Franjo pojavljuje u vremenu pape Inocenta III, upravo onog pape čiji pontifikat stoji i na početku jedne od najvažnijih faza odnosa Bosne i Rimske kurije, a franjevci su, nešto kasnije, postali jedan od najvažnijih nosilaca papinske politike prema Bosni”. Dr. Rabić izdvaja jednu rečenicu iz zaključka ove knjige, rečenicu koja na vrlo dobar način sažima čitav problem odnosa Bosne i papinstva u srednjem vijeku: “Jako važno je što je Papinstvo najčešće bilo nemoćno da sprovede svoje zamisli na terenu.”
Dr. Adis Zilić izložio je sadržinu knjige datu u pet poglavlja i uvodnom dijelu, gdje autor obrađuje gotovo hiljadu godina prošlosti, od kasne antike do sredine 15. stoljeća. Prema dr. Ziliću, ključna metodološka vrijednost knjige ogleda se u preciznom definisanju pojmova, kao što su heretik ili razlikovanje Rimske kurije od šireg pojma papinstva.
Na promociji knjige rečeno je da Dram radosti posvećuje znatnu pažnju likovnosti objavljenih knjiga, pa je i ovo izdanje oblikovano s atraktivnim koricama, prema idejnom rješenju Armela Dautovića, dok je naslovnicu svakog poglavlja, s poetiziranim naslovima i podnaslovima, dizajnirao Stanislav Nikolić, stalni likovni saradnik izdavačke kuće. Značajan doprinos krajnjem jezičkom izrazu u knjizi dala je lektorica Lejla Mahmutović.
Boravak u Rimu
Autor je u svome obraćanju govorio o kompleksnosti procedura rada u Apostolskom vatikanskom arhivu i ispričao angedotu o traženju smještaja u Rimu za vrijeme prvog istraživačkog boravka, kao ilustraciju finansijskih i drugih teškoća s kojima se kao historičar susretao u svome istraživačkom radu.
Enes Škrgo, glavni urednik Dram radosti, kao moderator je završio predstavljanje knjige “Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku” citiranjem autorovog završnog stava: “Uloga Rimske kurije u razvoju srednjovjekovne bosanske države tema je od prvorazrednog značaja, te se nadamo da smo je uspjeli barem u nekim segmentima osvijetliti, barem neke nedoumice razriješiti i neke zablude ukloniti.”