Obnova Meštrovićevog paviljona vraća simbol moderne arhitekture u puni sjaj

Ovo je ujedno i kulminacija obnove ovog slavnog zdanja. Zahtjevan inženjerski pothvat vraća staklenoj kupoli izvorni sjaj. Armiranobetonska staklena kupola, remek-djelo moderne arhitekture i građevinske struke - nakon više desetljeća propadanja i oštećenja zbog raznih preinaka prostora, ambijentalnih promjena i razornih potresa koji su pogodili Zagreb i Hrvatsku – prošla je potpunu, faksimilnu rekonstrukciju, uz primjenu najsuvremenijih građevinskih metoda i materijala, ističu iz HDLU-a. Građevinski radovi na centralnoj kupoli trajali su oko 6 mjeseci i to nakon višemjesečnih izvođenja čak 9 proba na tlu, potom je bilo potrebno još dodatnih 6 mjeseci za realizaciju prstenastog svoda. Ugrađeno je 15.000 novih staklenih kružnih opeka s milimetarskom preciznošću, od toga je u centralnu kupolu ručno ugrađeno njih 4.680. U ovaj segment obnove angažirani su svi inženjeri tvrtke Sperga, koja izvodi obnovu, i više od 70 specifično obučenih radnika, uz svakodnevni projektantski nadzor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt obnove vrijedan 20,6 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO), te iz državnog proračuna Republike Hrvatske pod vodstom Ministarstva kulture i medija RH. “Obnova kupole Meštrovićevog paviljona jedan je od najzahtjevnijih projekata protupotresne obnove kulturne baštine”, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. “Izveli smo preciznu faksimilnu rekonstrukciju kupole, to znači da smo zadržali izvorni izgled i geometriju, ali smo ugradili posebno izrađene, oblikovno i tehnološki unaprijeđene staklene opeke unutar nove, statički znatno otpornije ljuske koje će dugoročno izdržati buduće izazove”, rekla je projektantica konstrukcije obnove Vlatka Rajčić sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta. Danas službeno Dom HDLU-a, popularni Meštrovićev paviljon nalazi se na prestižnoj lokaciji Trgu žrtava fašizma u centru Zagreba. Treba li podsjećati? Ova rotonda u koju je ugrađeno 2.540 tona bračkog kamena smatra se biserom modernističke arhitekture i pod zaštitom je kao kulturni spomenik nulte kategorije.

Meštrovićev paviljon je jedna od najpoznatijih zagrebačkih građevina. Izgrađena je prema idejnom rješenju planetarno slavnog kipara i arhitekta Ivana Meštrovića (Vrpolje, 1883-South Bend, SAD, 1962) kojeg su još za života nazvali Michelangelom 20. stoljeća. Inicijalno, zdanje je zamišljeno kao izložbeni paviljon. Građen je od 1934. do 1938, a Meštrovićevo idejno rješenje razrađivali su tada najpoznatiji zagrebački arhitekti Harold Bilinić, Lavoslav Horvat, Zvonimir Kavurić i dr, među savjetnicima i Drago Ibler. U vrijeme kada je sagrađen, po originalnom i hrabrom rješenju je raritet u ovom dijelu svijeta. Lokalni povjesničari umjetnosti pola stoljeća kasnije konstatiraju da je zahvaljujući Meštroviću Zagreb tada dobio arhitektonsku ekskluzivu u svjetskim razmjerama. Sličan koncept kružnog galerijskog prostora zaštitni je znak jedne od najslavnijih muzejskih institucija na svijetu Guggenheim muzeja u New Yorku, simbola moderne arhitekture, koji je 1943. projektirao čuveni arhitekt Frank Lloyd Wright. Po istim izvorima, taj ideal savršenstva kružne galerije osmišljen u Zagrebu gotovo 10 godina prije ove senzacionalne građevine u New Yorku.

Meštrovićev arhitektonski dragulj u Zagrebu nekoliko puta u svojoj povijesti mijenja i formu i namjenu. U vrijeme kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH) građevina je 1941. adaptirana u džamiju s tri minareta visine 45 m, a novoizgrađeni segment bila je i fontana pred glavnim ulazom koja je ostala do naših dana. Ova prenamjena prostora napravljena je prema planovima Stjepana Planića (eksterijer, minareti, fontana) i Zvonimira Požgaja (interijer). Ovu kultnu građevinu Zagrepčani i dan-danas nazivaju Džamija. Nakon Drugog svjetskog rata i oslobođenja, srušeni su minareti, jedan od najpoznatijih zagrebačkih trgova vraćen je u prvobitno stanje, a paviljon je 1947. transformiran u Muzej narodne revolucije, u čijem su interijeru nekoliko godina kasnije izvedene intervencije po ideji salvnog zagrebačkog arhitekta Vjenceslava Richtera. Godine 1993. paviljon je vraćen najvećoj domaćoj asocijaciji likovnjaka HDLU, s tim da je 2001. obnovljen prema projektu arhitekte Andrije Mutnjakovića. Od 2006. slijedi druga faza obnove prema projektu arhitekta Branka Silađina. Meštrovićev paviljon je zbog obnove sada zatvoren za javnost. HDLU najavljuje otvorenje novog međunarodnog rezidenijalnog centra i još jedne, četvrte multimedijalne galerije u istom prostoru. Nakon obnove započinje novo razdoblje predstavljanja umjetničkog stvaralaštva u vjerojatno najreprezentativnijem izložbenom prostoru u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, poručuju.