Mirovna pedagogija kao put od kulture nasilja ka kulturi mira

Kako obrazovati mlade koji će graditi mir, a ne slijediti kulturu i tradiciju nasilja, glavna je tema Foruma za izgradnju mira održanog u Neumu, u organizaciji Populacionog fonda UN-a (UNFPA). Mirovna pedagogija je nešto što podrazumijeva inkorporiranje promocije mira u cjelokupni nastavni proces, a ne samo u neke od srodnih predmeta, kako na univerzitetima, tako i u srednjim, pa i u osnovnim školama.

Mirovnjaci i vojskovođe

Forum je, prije svega, bio namijenjen prosvjetnim radnicima, uglavnom univerzitetskim profesorima, koji su diskutovali o tome kako djecu učiti kulturi mira i kako u njih usaditi vrijednosti nečega što se zove pozitivni mir. U protekle četiri godine organizovan je niz projekata, u okviru kojih je kreiran niz alata, metodologija i edukativnih materijala u oblasti izgradnje mira, kohezije društva i osnaživanja mladih.

- Forum je osmišljen kako bi konsolidovao ova dostignuća, olakšao direktnu saradnju između onih koji ih provode i zacrtao strategiju za buduće održavanje ovih programa, kažu iz UNFPA.

Mir nije samo odsustvo rata, kako se to najčešće misli. Mir znači i odgajanje mladih tako da im nasilje ne bude vrijednost kojoj teže. Potvrda tome je i stanje u našoj zemlji, sa brojnim slučajevima femicida, ubistava i drugih oblika nasilnih zločina.

Potvrđujući činjenicu da živimo u kulturi nasilja, Nedim Krajišnik iz organizacije Step by step navodi primjer poznavanja istorijskih ličnosti.

- Kada zamolim ljude da navedu imena mirovnjaka koje poznaju, krenu sa Mahatmom Gandijem i tu se negdje i završi taj spisak. Međutim, ako zamolim da navedu imena vojskovođa, slijedi cijela lista generala i drugih vojnih vođa kroz istoriju, govori Krajišnik i naglašava kako u odgajanju djece prema pozitivnom miru, sam čin nasilja ne predstavlja bitan trenutak.

- Sam čin nasilja predstavlja završetak procesa. Nas treba interesovati šta je tome prethodilo. Trebamo raditi na svemu onome što je dovelo do toga da neko nekom udari šamar ili da neko nekoga ubije. Trebamo raditi upravo na otklanjanju tih uzroka koji dovode do čina nasilja, ističe Krajišnik.

Skup je okupio veliki broj profesora iz cijele zemlje

Jedan od elemenata mirovne pedagogije je izgradnja kritičkog mišljenja kod mladih. Treba ih poticati i ohrabrivati da propituju sve što ih okružuje, pa i ono što čuju od nastavnika i profesora. Jedan od fakulteta koji već godinama u nastavni plan i metodologiju rada uvrštava mirovnu pedagogiju je Filozofski fakultet u Banjaluci.

- Otkada je na čelu ovog fakulteta dekan Srđan Dušanić, uveden je cijeli niz promjena. Kada je došao, počeo je mijenjati ono što je prvo mogao, a to je izgled fakulteta. Popravljeni su i okrečeni zidovi, uređen je krug fakulteta… Možete imati ne znam kako dobar silabus, ali od njega nema ništa ako se studenti ne osjećaju ugodno na fakultetu, ako se ne osjećaju sigurnim, ako ih ne ohrabrujete da iznose svoje ideje i stavove…, kaže profesorica Filozofskog fakulteta u Banjaluci Ivana Zečević.

Naš cilj je kod mladih promijeniti kulturu nasilja u kulturu mira, poruka je jednog od predavača na Forumu, profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuka Ćurka. Mirovna pedagogija se treba uvrstiti u sve predmete, pa i u one koji naoko nemaju veze s tim, poput biologije, hemije i slično, jedna je od teza koje je iznio Ćurak.

- Profesori i nastavnici, kada uče djecu o, recimo, bojnim otrovima, biološkom oružju ili atomskoj bombi, trebaju isticati učenicima i studentima kako je to zlo namijenjeno uništavanju ljudskih života, stav je Ćurka.

Posebno naglašava značaj nečega što naizgled djeluje bezazleno, a to je riječ.

- Uvijek moramo voditi računa šta i kako govorimo. Čak i govorenje sa najboljim namjerama, govorenje o miru, može biti put ka nasilju. Recimo, kada nekoga pokušavamo nasilu ubijediti u ispravnost svojih stavova i vrijednosti, ne slušajući šta taj neko ima da kaže i ako kod tog nekoga izazivamo nelagodu, dodaje Ćurak.

Spomenuto je i to da je društvena igra, koju je osmislila Ivana Krešić, a koja je prvi put prezentovana prošle godine, već u Tuzlanskom kantonu uvrštena kao nastavno sredstvo u osnovne i srednje škole.

Uloga medija

Posebna radionica bila je posvećena ulozi medija. Na njoj su predstavnici medijskih kuća iznijeli niz ideja o tome kako se mirovna pedagogija, kao i promocija mira među mladima može uvrstiti i popularizovati kroz medijske sadržaje.

U toku održavanja Foruma odigrana je i predstava “Sada i ovdje”, u koprodukciji UNFPA i SARTR-a. Prisutni su imali priliku vidjeti kako se sa mirom u BiH nosi neko ko je rastao u ratu, a sada je roditelj, ili djeca rođena nakon rata, ali koja osjećaju njegove posljedice, poput mladih čiji roditelji pripadaju različitim nacionalnim grupama i slično.

Forum je organizovan u saradnji sa UNPB i Ambasadom Italije u BiH, u okviru inicijative Bando Balkani, pod okriljem projekta “Zbližimo se”. Okupio je 92 učesnika sa pet fakulteta i 18 srednjih škola iz cijele BiH.