Gradnja bez reda guši Sarajevo, grad rasparčen između politike, profita i nereda
Rascjepkanost nadležnosti za planiranje i izgradnju grada Sarajeva, kao i za očuvanje njegovih kulturno-historijskih znamenitosti doveli su do toga da se mišljenje struke zanemaruje i gradi ili ne gradi u skladu sa ličnim interesima pojedinaca.
Posljedice takvih odluka svakodnevno sabiramo kroz haos u kojem se vrijednosti ne čuvaju, a modernizacija niče tamo gdje joj je najmanje mjesto. I to nije kraj, negativnosti se dalje odražavaju na kvalitet života u glavnom gradu BiH, a prepoznajemo ih u zagađenju zraka, saobraćajnim kolapsima i nakaradnim rješenjima.
Haos za profit
Primjeri gdje se ne zna ni početak ni kraj problema, uglavnom, počinju od utvrđivanja nadležnosti, do pravnih odluka koje se donose bez konsultacija sa strukom.
- Nikad ne znaš gdje je ko odgovaran. Recimo, put prema Koševu - od Koševa izlazite prema Barama i to je federalno neko ministarstvo, a do tada je Kanton. Isto kao što ovaj izlazni put preko stadiona Koševo pripada Koševu, a ne gradu, dao nam je konkretne primjere arhitekta Amir Vuk Zec i dodao da je takva situacija gdje god da pogledate i kada su u pitanju fasade, stare kuće i objekti.
Arhitekta pri tome smatra da je to osnova svih problema i da, s ciljem njihovog rješavanja, treba krenuti od istine, da je sve to naše i da se tiče svih nas.
- Skenderiju su, ako ćemo pravo, gradili moja majka i moj otac, jer se od njihove plate odbijalo, tako i svih nas. Skenderija je svih nas, nije samo Kantona niti treba da pripadne nekom tamo novom Beogradu na vodi, nekom vlasniku kao što je onaj Beograda na vodi, ističe Zec i dodaje kako ne smijemo dozvoliti da javni prostori postaju “moji”.
I to je osnova na kojoj bi trebalo planirati rekonstrukciju dijelova grada koji to zahtijevaju, ali i planirati nove gradnje na način da Sarajevo zadrži svoj identitet, a da u isto vrijeme bude urban, moderan i grad ugodan za život.
U našim konkretnim uslovima to predstavlja izazov koji, prije svega, traži rješavanje nadležnosti na način da se pita i poštuje struka, a zatim da se u finansiranje adekvatnih projekata uključi politika, smatraju stručnjaci arhitekte.
O tome kakva se rješenja primjenjuju u Austriji, govorio nam je Semir Zubčević, arhitekta porijeklom iz Sarajeva sa adresom u Beču.
- Potrebna je vizija u politici gdje da se grad razvija, jer politika nama arhitektima, urbanistima, daje okvir u kojem mi djelujemo i potrebna je ideja kako to sve i finansirati, kazao je Zubčević i napomenuo da nije potrebno uvijek izmišljati toplu vodu, nego da je dovoljno pogledati kako to drugi rade.
Kao primjer nam je naveo grad Beč, u kojem živi i radi, gdje je prije desetak godina na snagu stupila odluka prema kojoj svaka privatna gradnja ima obavezu da dio sredstava izdvaja za socijalne svrhe.
- To je ono što danas svi zovemo win-win situacija, dakle, privatni kapital ima mogućnost da gradi i da pravi profit, a zajednica također tu nešto dobije, pojasnio je Zubčević i osvrnuo se na probleme koje prepoznaje u glavnom gradu BiH.
Prema njegovom mišljenju, dobro je da se u Sarajevu gradi i da se kvalitet arhitekture podigao u zadnjih desetak godina, međutim, ono što sve nas, pa i našeg sagovornika bode u oči je da je sve rasparčano, rastrzano i da je očigledno kako nema tačno definiranih ciljeva.
Razvoj saobraćaja
- Sarajevu nedostaje jedna velika ideja u kojem smjeru grad da se razvija, smatra Zubčević i podsjeća da je glavni problem Sarajeva u onome što treba raditi u sljedećim godinama, a to su ideje razvoja javnog prometa, razvijanje biciklističkog saobraćaja, zatim treba razvijati i imati koncept socijalnog stanovanja - ono što se danas u urbanizmu zove zdravi grad.
Zubčević napominje da je Sarajevo stotinama godina bilo pojam mjesta skladnog, prijatnog i ugodnog života, te da se, nažalost, zadnjih 60-70 godina pokvario taj kvalitet.
- Znamo da je danas Sarajevo jedan od najzagađenijih gradova u Evropi i mislim da su to prvenstveno problemi koji se moraju riješiti, zaključio je Zubčević.