Josip Juratović: I djeca političkih desničara idu u inostranstvo, ali u shopping

Bivši zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu i dugogodišnji zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine Josip Juratović ocijenio je da ostavka Christiana Schmidta dolazi u trenutku snažnih globalnih promjena i rastućih političkih pritisaka, ali smatra da je odlazeći visoki predstavnik iza sebe ostavio važne procese koji bi mogli dugoročno utjecati na politički sistem zemlje.

Ogroman pritisak

Gostujući u podcastu "Direktno sa Vildanom Selimbegović", Juratović je kazao da je njegova prva reakcija na Schmidtovu ostavku bila pokušaj da ga odgovori od te odluke, uvjeren da je upravo njemački diplomata među najuspješnijim visokim predstavnicima koje je BiH imala u posljednjih 20 godina.

- Puno dobrog je učinio za BiH. Maksimalno se zalagao da BiH institucionalno profunkcionira, što je najbitnije za njen dalji razvoj, ako ne i za sam opstanak države, rekao je Juratović.

Govoreći o razlozima Schmidtovog odlaska, istakao je da se ne radi samo o ličnom umoru već i o širem političkom kontekstu u kojem je, kako kaže, sve teže braniti demokratske principe.

- Pritisak je postao ogroman. Nova globalna politika i nova globalna situacija pokazuju da je ljudima koji se bore za demokratski sistem sve teže opstati. A demokratski sistem je jedini koji garantira mir i stabilnost, poručio je Juratović.

Posebno se osvrnuo na Schmidtovu odluku o uvođenju tehnologija za kontrolu izbornog procesa, ocjenjujući da je upravo to možda i najvažniji potez njegovog mandata.

- BiH se nalazi pred novim izborima i već je počela izborna kampanja. Mislim da je najpametnije da se sada suzdrži od novih intervencija. Svoj posao je odradio, a ostalo neka odradi narod, govori Juratović, koji smatra da sada uopšte neće biti moguće manipulirati izbornim procesom.

Komentirajući burne reakcije Milorada Dodika na Schmidtovu ostavku i odluku o uvođenju novih tehnologija, Juratović pita čime će to Dodik spriječiti - odluka je pala. Govorio je i o Dodikovoj najavi osporavanja Schmidtovih odluka pred njemačkim sudovima, kazavši da se radi o političkoj retorici bez stvarnog pravnog uporišta.

- Schmidt nije podređen nikakvom sudu u Njemačkoj, osim ako bi napravio kriminalni prekršaj na njemačkom tlu ili saobraćajni prekršaj. On će rado odgovarati svim demokratskim strukturama, da li to bilo u Bruxellesu, u BiH ili bilo gdje, ako će biti to potrebno, odgovarat će u političkom kontekstu. U jurističkom kontekstu to je glupost, objasnio je Juratović.

Govoreći o budućnosti OHR-a, istakao je da pitanje nikada nije bilo treba li ta institucija postojati, već kada će BiH postati dovoljno funkcionalna da joj više neće biti potrebna.

- Nije to kraj OHR-a i nikad nije niti bilo upitno da li treba kraj OHR-a ili ne. OHR će biti zamijenjen ulaskom BiH u Europsku uniju. Tek kada institucije profunkcioniraju i kada političke strukture osposobe državu za ulazak u EU, više neće biti potrebe za OHR-om, rekao je Juratović.

U razgovoru se dotakao i političkih blokada koje mjesecima traju u institucijama BiH, posebno odnosa između SNSD-a i HDZ-a BiH. Na pitanje da li ga je iznenadila podrška Dragana Čovića Miloradu Dodiku, Juratović je odgovorio da nakon 20 godina bavljenja politikom na Balkanu više malo šta može iznenaditi.

- Svaki političar mora svom biračkom tijelu odgovoriti kakvu budućnost vidi za BiH. Politika mora biti natjecanje ideja i argumenata uz fair play, ali ovdje imam osjećaj da je prije svega riječ o borbi za moć, smatra Juratović.

Posebno je naglasio da evropski put BiH za mnoge političke elite predstavlja problem upravo zbog pravila koja bi stupila na snagu ulaskom u EU. Podsjetio je i na sindrom Sanadera, koji postoji širom regiona.

- Godinama sam govorio u Njemačkoj da svi ovdje pričaju o EU, a mole Boga da do toga nikada ne dođe. Zašto? Funkcionalna država, funkcionalne institucije, borba protiv kriminala i korupcije, jednakost svih pred zakonom... Mnogi vrlo dobro znaju šta znači ulazak u EU, kazao je Juratović.

Juratović u "Direktno sa Vildanom": Previše smo se koncentrisali na trojac

Postoji nova ideja zbližavanja Srbije sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, te Grčkom. Govoreći o Srbiji i politici Aleksandra Vučića, Juratović smatra da se Beograd godinama pokušava održati balansirajući između različitih međunarodnih partnera.

- Tome ne dodajem puno važnosti, jer sam u zadnjih 20 godina doživio da su stalno oni sa nekim partnerima. Jedna je priča sada oko SAD-a i Irana, ali isto tako i sa Kinom, pa bi onda sa Putinom malo. Nekako to ne paše zajedno, bez obzira na to što se momentalno Trump i Putin naočigled cijelog svijeta navodno slažu. Vučić je dovoljno pametan u svojoj strategiji da se može igrati sa tim lončićima, ali zna da prijateljstva preko noći mogu postati nešto sasvim drugo, rekao je Juratović.

Ipak, smatra da Srbija trenutno prolazi kroz ozbiljnu društvenu i političku krizu.

- Ne vidim od Vučića, da iskren budem, nikakvu ozbiljnu opasnost za regiju. Društvo je podijeljeno, studentski protesti traju godinama, ali ne vidim ozbiljnu opasnost za region. Do secesije neće doći, niti će to bilo tko dozvoliti, niti Srbija ima bilo kakve šanse prisajedinjenja sa Republikom Srpskom. Neće biti secesije RS-a, jer takva mogućnost ne postoji i to vrlo dobro zna i Dodik, poručio je Juratović, posebno upozorivši na odlazak mladih ljudi iz regiona.

- Djeca odlaze u inozemstvo i tamo postaju građani drugog ili trećeg reda, dok djeca političkih elita u inozemstvo odlaze u shopping, konstatovao je Juratović.

Jedina smo zemlja koja zbog opstrukcija nije povukla ni marku, a kamoli euro iz Plana rasta. Šta to govori o nama?

- Međunarodna zajednica 30 godina daje na sve moguće načine usluge ovoj zemlji da profunkcionira. Mi smo se previše koncentrirali na trojicu, a iza te trojice stoji cijela interesna skupina i te trojice ne bi bilo da ne postoji ta interesna skupina. Jednog dana ćemo se morati preispitati može li se bolje i tko je odgovoran.

Gazda svjetske energije

Na Balkanu je - gotovo koliko i u Njemačkoj - odjeknula vijest o odluci Donalda Trumpa da umanji NATO-trupe u Njemačkoj za 5.000 vojnika. Analitičari su uvjereni da je to kazna kancelaru Merzu što ima drugačije mišljenje o Trumpovim ratovanjima od Bijele kuće.

- U njemačkom Bundestagu sam bio kratko vrijeme u Odboru za obranu. I tada, dakle, već prije deset godina je bila ozbiljna diskusija o tome da mi trebamo europske koordinirane obrambene snage unutar NATO-pakta. I već se tada naziralo da SAD nisu voljne praktično i dalje voditi tu ulogu koju imamo, pri čemu su SAD davale sedam posto svog bruto dohotka na obranu, dok smo mi, na primjer, u Njemačkoj davali 1,4 posto. Sa ratom u Ukrajini se sve izmijenilo. Prije svega smo svjesni da nismo toliko sigurni koliko smo mislili. I drugo, i SAD su odjednom rekle: Sad morate malo više brinuti o sebi. Povlačenje tih 5.000 vojnika nije nikakva tragedija za sada. Ne znam kako će se dalje razvijati, iskren je Juratović.

Gdje je tu Rusija?

- Rusija se sad malo osjeća oslobođenom kroz Trumpovu administraciju. Strategija je očigledna. Radi se o pitanju tko će biti gazda svjetske energije, govori Juratović.

A kada je u pitanju rat u Ukrajini, kaže da po dosadašnjem iskustvu ratovi traju tri do četiri godine, kad jedna strana više nema snage.

- Očigledno je da i jedna i druga strana više nemaju snage. To je više nenormalno postalo, jer se još samo ratuje sa dronovima, samo se još ratuje sa tehnologijom. To mi sve više liči na Prvi svjetski rat plus Drugi svjetski rat. To je rat protiv civila, istakao je.

Na kraju razgovora poručio je da Njemačka ostaje prijatelj BiH, ali i upozorio da pažnja više nije usmjerena isključivo na Zapadni Balkan.