Blagojević: Pokvarenost sudija pomogla je Dodiku da ostane na čelu SNSD-a

Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zaključio je da sudije Osnovnog suda u Banjaluci nisu disciplinski odgovorne u predmetu izvršenja posljedica pravosnažne presude protiv Milorada Dodika.

Pravosudni čvor

- U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim mišljenjima različitih sudova u BiH iz kojeg razloga se, a uzimajući u obzir prethodnu praksu disciplinskih tijela u vezi s ovakvim pravnim pitanjima, ne može tvrditi da je počinjen disciplinski prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH, saopćeno je iz VSTV-a.

Naime, Sud BiH je Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od godinu, koja je kasnije zamijenjena novčanom, kao i mjeru sigurnosti šest godina zabrane političkog djelovanja.

- Stav Suda BiH jeste da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravosnažnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH krivični sud koji izriče sankcije, ali nema zakonski mehanizam ni nadležnost da samostalno vrši administrativne upise ili brisanja u registrima političkih stranaka kod nadležnih sudova, da je postupanje Suda BiH završeno dostavljanjem presude CIK-u BiH, te da je navedene presude dostavio i registracionom sudu, a da potpuno provođenje presude trebaju provesti drugi organi (poput CIK-a, odnosno registracionih sudova), saopćeno je iz VSTV-a.

Stav Osnovnog suda Banjaluka jeste da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštenog lica.

- Zakon o političkim organizacijama i Zakon o vanparničnom postupku ne predviđaju mogućnost da sud samoinicijativno briše funkcionera na osnovu dopisa drugog suda ili treće strane (poput CIK-a), a za promjenu podataka u sudskom registru potreban je podnesak same političke stranke, saopćeno je.

Pravnik Milan Blagojević smatra da su u ovom slučaju u najvećoj mjeri zakazali Osnovni sud u Banjaluci i UDTBiH.

- Na ovom primjeru se najbolje vidi neetičnost pravosuđa u Republici Srpskoj. Naime, ono nema profesionalnu etiku da kaže u svojoj odluci da Christian Schmidt nema pravo da nametne zakon u BiH, da je to suprotno Ustavu BiH i da zbog toga Osnovni sud u Banjaluci ne može postupati na osnovu Schmitovog zakona. Umjesto toga, taj sud bi da se ne zamjera Schmidtu na jednoj, a da na drugoj strani odradi posao u korist Dodika stavom u kojem se poziva na Zakon o političkim organizacijama iako taj zakon nema nikakve veze sa konkretnim predmetom, kaže Blagojević za naš list.

Pojašnjava da je, u konkretnom slučaju, Schmidtovim krivičnim djelom neizvršenje odluka visokog predstavnika jasno propisano da osuda zatvorskom kaznom za to djelo ima automatski za pravnu posljedicu zabranu osuđenom licu da za vrijeme njenog trajanja obavlja funkciju u zakonodavnom, izvršnom, upravnom ili pravosudnom organu vlasti na bilo kojem nivou, kao i u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira sredstvima iz javnog budžeta.

- Dakle, prema ovom Schmidtovom zakonu, jasno je da Dodik u narednih pet godina ne može obavljati bilo koju funkciju u bilo kojem od navedenih organa, što uključuje i organe političke partije, pa kada se Osnovnom sudu u Banjaluci dostavi zahtjev za brisanje Dodika iz registra tog suda kao predsjednika SNSD-a, onda je taj sud dužan da postupi po tom Schmidtovom zakonu, a ne po Zakonu o političkim organizacijama, kaže Blagojević.

Ili da kaže, dodaje Blagojević, da Schmidt, “sve i da je visoki predstavnik, nema pravo da nameće bilo koji zakon u BiH i da zbog toga sud ne može postupiti po Schmidtovom zakonu”.

Ko je namagarčen?

- Međutim, pokvarenost sudija u Republici Srpskoj, kojima su važne samo ta njihova funkcija i plata i ništa drugo, tjera ih na nemoralno ponašanje u kojem neće to da kažu, da se ne zamjere OHR-u, pa u igru arbitarno uvode Zakon o političkim organizacijama, koji nema veze sa ovim predmetom i time zadovoljavaju Schmidta, jer mu nisu rekli da nema pravo da nameće zakone u BiH, a sa druge strane takvim ponašanjem pomažu Dodiku da i dalje ostane upisan u sudskom registru kao predsjednik SNSD-a. To je moralno dno pravosuđa, u koje se savršeno uklopio UDT VSTV-a BiH, odlučivši da ne pokrene disciplinski postupak protiv sudija Osnovnog suda u Banjaluci koje su navedenim ponašanjem namagarčile i OHR i Schmidta i Sud BiH, zaključuje Blagojević.