Ove napitke stalno pijemo, a ubrzavaju starenje mozga: Dvije skupine ljudi posebno ugrožene
Niko ne sumnja na njih/FreePik
U brazilskoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Neurology utvrđeno je da su učesnici s najvećim unosom umjetnih zaslađivača imali „značajno brži pad“ kognitivnih sposobnosti, uključujući pamćenje i razmišljanje.
Analiza je pokazala da je kod te grupe zabilježeno ubrzano starenje mozga, procijenjeno na dodatne gotovo dvije godine, uz 62 posto brži kognitivni pad u odnosu na osobe koje su konzumirale najmanje količine zaslađivača. Gazirana pića, navodno, mogu ubrzati starenje mozga.
Najveći rizik identificiran je kod odraslih osoba mlađih od 60 godina i osoba s dijabetesom. Kod učesnika starijih od 60 godina takav učinak nije uočen, što upućuje na to da je izloženost umjetnim zaslađivačima u srednjoj životnoj dobi posebno značajna za zdravlje mozga.
Naučnici su tokom osam godina pratili 12.772 odrasle osobe prosječne dobi od 52 godine. Učesnici su redovno ispunjavali upitnike o prehrambenim navikama, uključujući ono što jedu i piju. Posebno se pratila konzumacija sedam vrsta umjetnih zaslađivača koji se često nalaze u gaziranim pićima, energetskim napicima, aromatiziranim vodama, jogurtima i niskokaloričnim desertima.
U istraživanje su bili uključeni sljedeći zaslađivači: aspartam, saharin, acesulfam K, eritritol, ksilitol, sorbitol i tagatoza. Učesnici koji su unosili najviše umjetnih zaslađivača konzumirali su prosječno 191 miligram dnevno, dok je u grupi s najmanjim unosom ta količina iznosila svega 20 miligrama. Tokom istraživanja ispitanici su u više navrata prolazili testove pamćenja, jezika i razmišljanja. Rezultati su pokazali da je gotovo svaki zaslađivač – osim tagatoze – bio povezan s ubrzanim padom kognitivnih funkcija, naročito pamćenja.
„Ljudi često vjeruju da su umjetni zaslađivači sigurnija alternativa šećeru, ali naši rezultati pokazuju da možda i nisu bezopasni, naročito kada se konzumiraju često i već od srednje životne dobi“, izjavila je voditeljica istraživanja dr. Claudia Kimie Suemoto sa Univerziteta u São Paulu.
„Iako su potrebna dodatna istraživanja, naši rezultati jasno pokazuju koliko je važno pažljivo razmotriti čime zamjenjujemo šećer u ishrani. Najbolje je ograničiti unos dodanih šećera i umjetnih zaslađivača, te kad god je moguće, birati prirodne namirnice i bazirati ishranu na cjelovitoj hrani“, naglasila je dr. Suemoto.
Osobe srednje životne dobi najugroženije
Naučnici su očekivali da će učinci zaslađivača biti izraženiji kod starijih osoba, koje su u većem riziku od demencije i kognitivnih poteškoća. Međutim, podaci su pokazali suprotno – najveći negativni utjecaj zabilježen je kod osoba u srednjoj životnoj dobi.
„Kognitivni pad i demencija razvijaju se desetljećima prije nego što se pojave prvi simptomi. To znači da izloženost umjetnim zaslađivačima upravo u srednjoj dobi može ubrzati te procese i ostaviti dugoročne posljedice po zdravlje mozga“, upozorila je Suemoto.
Na osnovu provedenog istraživanja, autori zaključuju kako je najsigurniji pristup – svesti unos umjetnih zaslađivača na najmanju moguću mjeru, a idealno ih je u potpunosti izbjegavati.
„Umjesto oslanjanja na umjetne zaslađivače, okus i slatkoću u prehrani moguće je dobiti prirodnijim opcijama – poput svježeg voća, meda ili javorovog sirupa, i to u umjerenim količinama“, istaknula je ljekarka.
Nalaze je komentirala i dr. Brintha Vasagar, porodična ljekarka iz Milwaukeeja:
„Za neke osobe, smanjenje unosa šećera može biti korisnije od rizika koje nose umjetni zaslađivači, no za većinu su prirodni šećeri najsigurnija opcija“, rekla je i dodala kako umjetni zaslađivači mogu mijenjati percepciju slatkog, potičući ljude da konzumiraju još više šećera. „Iako postoji povezanost između umjetnih zaslađivača i zdravlja mozga, još uvijek nema dokaza o uzročnoj vezi“, naglasila je.
Stručnjaci zato preporučuju ograničiti unos umjetnih zaslađivača na manje od jedne porcije dnevno, i to povremeno. Kao zdraviju alternativu, dr. Vasagar predlaže vodu obogaćenu voćem ili začinskim biljem, te međuobroke poput svježeg voća, povrća, orašastih plodova i sira. Osobama s dijabetesom savjetuje da se posavjetuju s ljekarom, jer neki zaslađivači mogu povećati nivo šećera u krvi.
Potrebna dodatna istraživanja
Istraživači su priznali da studija ima određena ograničenja. Procjena prehrane provedena je samo na početku istraživanja, a dio podataka o prehrambenim navikama temeljen je na sjećanju učesnika, što može biti nepouzdano. Također, nisu uključene sve vrste umjetnih zaslađivača.
Dr. Suemoto je istaknula da su potrebna dodatna istraživanja na drugim skupinama, kao i nova mjerenja – poput snimanja mozga – kako bi se utvrdilo postoje li specifična oštećenja povezana s konzumacijom zaslađivača.
Vasagar se složila da su daljnja istraživanja nužna kako bi se utvrdilo uzrokuju li umjetni zaslađivači zaista demenciju i gubitak pamćenja.
S druge strane, Vijeće za kontrolu kalorija u svom saopćenju naglašava da su zaslađivači s niskim ili nikakvim udjelom kalorija među najtemeljitije istraženim prehrambenim sastojcima, čiju sigurnost su potvrdila vodeća međunarodna zdravstvena tijela, uključujući Američku agenciju za hranu i lijekove (FDA) te Evropsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA).
„Ova studija ima ozbiljna ograničenja, uključujući oslanjanje na podatke koje su sami učesnici prijavili. Iako autori nisu pronašli uzročnu vezu, rezultati mogu dovesti u zabludu milione osoba s dijabetesom koje se oslanjaju na zaslađivače s malo ili bez kalorija, prema preporukama Američkog dijabetičkog udruženja i drugih stručnjaka“, poručila je predsjednica vijeća Carla Saunders.
Studiju su finansijski podržali brazilsko Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo nauke, tehnologije i inovacija te Nacionalno vijeće za naučni i tehnološki razvoj, piše New York Post.
