Pranje novca i(li) čista ideologija: Šta je koncert bez alkohola?

Kupovina nekretnina po nerealnim cijenama, fiktivni zajmovi i kompanije bez stvarnog poslovanja i dalje su najčešći načini pranja novca na Zapadnom Balkanu, pokazalo je posljednje istraživanje GI-TOC-a (Global Initiative Against Transnational Organized Crime).

Ključnu ulogu u tim aktivnostima, prema istom istraživanju, imaju notari, advokati i računovođe, koji takvim transakcijama daju privid zakonitosti, prenio je Capital. Tako iza miliona eura sumnjivog porijekla koji završavaju u nekretninama, fiktivnim firmama i međunarodnim transakcijama na Zapadnom Balkanu, ipak ne stoje samo kriminalne grupe, već i pojedini licencirani profesionalci čije usluge i ovjere mogu biti iskorištene za davanje legalnog okvira nezakonitim poslovima.

Strožija kontrola

Novi Zakon o notarskoj službi FBiH, koji je usaglašen s Notarskom komorom, upućen je parlamentarnu proceduru, a federalni ministar pravde Vedran Škobić je najavio da će njegovo usvajanje značajno ojačati sistem sprečavanja pranja novca. Istakao je da zakon predviđa strožiju kontrolu u oblastima poput prometa nekretnina, osnivanja firmi i raspolaganja imovinom veće vrijednosti.

Pored nekretnina, građevine i fiktivnih kompanija, rizik od pranja novca postoji i u djelatnostima u kojima se veliki dio prometa odvija u gotovini. Upravo zbog toga, među potencijalno rizičnim oblastima mogu se naći i ugostiteljstvo, kao i javne manifestacije na kojima se gotovinom plaćaju ulaznice, hrana i piće, jer bi se kroz prikazivanje većeg prometa od stvarnog, uz legalno ostvareni prihod, mogao ubaciti nezakonito stečen novac.

I FATF, međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca, svojevremeno je upozorio da se gotovinski intenzivne djelatnosti mogu koristiti za miješanje nezakonitog novca s legalnim prihodima te umjetno povećavanje prometa.

U tom kontekstu u javnosti se, uz brojne osude i komentare među kojima se našao i onaj “šta je koncert bez piva”, otvorilo i pitanje nedavnog koncerta The Prodigyja na Grbavici, na kojem je policija zabranila točenje alkohola.

Oglasio se i ministar unutrašnjih poslova Admir Katica, te istakao da odluka nije u njegovoj nadležnosti, ali da ima puno povjerenje u rad policijskog komesara i Uprave policije MUP-a KS-a. Poručio je i to da policija može i mora zabraniti točenje alkohola ukoliko postoje objektivni sigurnosni rizici, te da su organizatori o odluci bili upoznati prije potpisivanja ugovora.

Pojedini mediji objavili su da je zabrana povezana s navodnom distribucijom alkohola preko osobe koja je pravosnažno osuđena za međunarodni promet narkoticima, a nedavno ponovo optužena za trgovinu drogom, oružjem i vojnom opremom.

Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović kaže da se u praksi nije susretao s pranjem novca kroz koncerte i prateće štandove, ali smatra da novac načelno može ubacivati u legalne tokove kroz različite usluge i fakturisanje. No, za prodaju pića na koncertima, navodi da postoji provjerljiv trag - od nabavke i količine pića do evidentiranog prometa.

- Zbog toga takav model sam po sebi nije jednostavan način pranja novca, kaže Pavlović i ističe da su mnogo veći problem velike količine novca, dok su mogućnosti njihovog ubacivanja u legalni platni sistem danas, zbog novijih zakona, značajno sužene.

Ko (ne) radi

Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a, danas delegat u Domu naroda PSBiH, kaže da BiH formalno ima mehanizme za sprečavanje pranja novca.

- Problem je nerad institucija koje se trebaju baviti tim pitanjem, ističe Miletić. Govoreći o ugostiteljstvu i pružanju usluga, navodi da se često pojavljuju osobe koje ne plaćaju porez ili nisu ovlaštene za obavljanje tih poslova, a što je moguće zato što nadležne inspekcije ne rade svoj posao.

- Jer da rade, te osobe ne bi bile u situaciji da se bave takvom djelatnošću, naglašava Miletić.

Dodaje da se slične situacije pojavljuju i u drugim oblastima, navodeći kao primjer firme koje nabavljaju opremu za koju nisu ovlaštene.

Konkretna saznanja o samom koncertu i zabrani alkohola nema, ali ističe da policija ima pravo zabraniti aktivnosti za koje procijeni da mogu ugroziti sigurnost na javnom skupu, uključujući točenje alkohola.

- Na Zapadu postoje situacije kada se na određenim sportskim događajima zabrani upotreba bilo kakvih pića, jednostavno da ne bi posjetioci bili u prilici da tom ambalažom ili nekim drugim predmetom ugrožavaju učesnike događaja, zaključio je Miletić.