Christian Schmidt: Mom nasljedniku neće biti lako

Za Bosnu i Hercegovinu je neophodno postojanje Ureda visokog predstavnika sve dok domaće institucije ne budu u stanju samostalno ispunjavati obaveze koje proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazao je u našem podcastu Christian Schmidt.

Secesije nema

- Možda ćete se iznenaditi da je međunarodna zajednica jedinstvenija nego što to izgleda: Amerikanci, Japanci, Kanađani, Evropska unija, svi su jedinstvenog stava da BiH, onako kako je potvrđena u Daytonu, ostane sačuvana kao neovisna država, dakle - nema secesije i nema odvajanja. To bi trebao da zna čak i Milorad Dodik, možda i zna, ali onda je zbog toga, ustvari, sve ovo još opasnije, poručio je visoki predstavnik.

Govoreći o odluci da se povuče sa čela OHR-a, Schmidt je naglasio da jeste lična, ali je priznao američke zahtjeve da dužnost preda tokom prve polovine ove godine.

- Bilo je pritisaka. Međutim, meni je važno da OHR kao institucija ostane i opstane. Danas mogu reći da sam dosta toga postigao. Želio sam biti posljednji visoki predstavnik i završiti posao kroz realizaciju agende 5+2, ali to nije uspjelo. Nešto će ostati i mom nasljedniku, rekao je Schmidt.

Prema njegovim riječima, najveći problem BiH su političke blokade koje usporavaju evropski put zemlje i onemogućavaju normalno funkcionisanje institucija.

- Nepodnošljivo je da Dom naroda ne može redovno zasjedati zbog nedostatka kvoruma. Poslanici su birani da donose odluke, a ne da ne dolaze na sjednice. Onaj ko ne dolazi ne može očekivati ni da ga država finansira. To se mora jasno reći, istakao je.

Govoreći o Dodikovim pokušajima međunarodnog lobiranja, visoki predstavnik cijeni da dugoročno ne mogu donijeti rezultat.

- Sama ideja da će neko platiti lobiste kako bi se iz diskusije uklonili određeni ljudi ili promijenile činjenice jednostavno ne funkcioniše. Evropske zemlje, SAD i svi koji trezveno posmatraju situaciju imaju mnogo duži politički dah, kazao je Schmidt.

No, posebno je upozorio na sadržaj lobističkih ugovora.

- Konaković je dobio neke. U tim dokumentima nisu samo zahtjevi da se ukloni Schmidt ili ponište određene presude. Tu postoje i opasne ideje koje se odnose na nezavisnost RS-a, što je direktno protiv Dejtonskog sporazuma, naglasio je Schmidt i dodao da su vremena Paddyja Ashdowna - Dodik bi već bio u zatvoru zbog toga.

Upitan za promjenu američke politike prema teritorijalnom integritetu zemlje, odgovorio je: "Nemam taj utisak. Naprotiv, vjerujem da će se vrlo pažljivo pratiti svi procesi i da će biti jasno postavljene granice kada je riječ o poštivanju Dejtonskog sporazuma i vladavine prava."

Državna imovina je jedno od ključnih pitanja u narednom periodu.

Christian Schmidt: Biću 11. jula u Srebrenici

- Ako bismo konačno dobili državni zakon koji bi regulisao pitanje državne imovine, to bi bio ogroman iskorak. Spreman sam pomoći svakom rješenju koje se temelji na vladavini prava i evropskim standardima. Ne može se više stalno govoriti da će se nešto riješiti poslije izbora. U BiH se sve odgađa za neke naredne izbore, rekao je Schmidt i dodao kako zaboravljaju da kažu poslije kojih izbora.

Osvrnuo se i na neuspjele ustavne reforme, uključujući provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i pitanje legitimnog predstavljanja.

- Idealno bi bilo da se rezultati neumskih pregovora ugrade i u Ustav i u Izborni zakon. Međutim, prije toga mora biti riješeno pitanje Sejdić-Finci. Ako se pitanje diskriminacije ne riješi na ustavnom nivou, to će ostati ozbiljna prepreka evropskim integracijama. Ja bih vrlo rado da sam i nakon izbora ostao na ovoj poziciji, ne zato što ne želim ići odavde ili ne želim prestati raditi, već zato što smo dosta stvari uspjeli upravo kada je riječ o integritetu izbornih rezultata i samih izbora. Volio bih da vidim da sve teče glatko, ali imam povjerenje u OSCE, u EU, u SAD i imam povjerenja u svoga nasljednika da će to tako i biti, iskren je Schmidt.

Važno je da proces bude završen brzo i bez dodatnih komplikacija, naglasio je u našem podcastu visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, uvjeren da ćemo dobiti njegova nasljednika 30. juna.

- Sjednica PIC-a je bila prilično konstruktivna. Nadam se da za nekoliko godina više neće biti potreban OHR, jer će BiH konačno krenuti sa evropskom integracijom. Da, imali smo dva kandidata. Znam obojicu i želim im puno uspjeha. Imat će moju podršku. Jer su stvari komplicirane i mislim da neke moram i objasniti i reći svome nasljedniku. OHR mora ostati sačuvan. To je razlog zbog kojeg sam u odluci o povlačenju naveo potrebu da se što prije imenuje novi visoki predstavnik, ispričao je naš gost, koji je diplomatski izbjegao biti direktan kada je upitan šta to SAD žele od Antonija Landija, kojeg su podržale, a uz to se zalažu za labav OHR. Očito nešto očekuju, da je drugačije - mogli su tražiti zatvaranje, kazala je naša urednica, koju je zanimao i stav Velike Britanije. Zvanični London je iznenadio mnode, stao je uz Francusku i Njemačku, no hoće li tako ostati i u nastavku sjednice?

- Imena su uvijek interesantnija od sadržaja, barem u prve dvije sedmice. Nakon toga dolazi onda ona široka dubina, kada se moraju donijeti odluke, a te se odluke moraju prije toga dogovoriti. Kad je riječ o Britancima, izrazio bih im svoju duboku zahvalnost za konstruktivan pristup svemu ovome, bio je jasan Christian Schmidt.

Govoreći o svom mandatu, istakao je da mu je žao što nije uspio stvoriti politički ambijent u kojem bi evropske integracije bile dominantna tema.

- Na nivou funkcionalnosti države smo dali dosta toga. Ono što nismo i nisam uspio je da postoji politička volja u BiH i da se BiH dovede u EU. I EU moramo malo analizirati. BiH je specifična zemlja u kojoj je sve tri puta komplikovanije. Ipak, mislim da smo značajno unaprijedili funkcionalnost institucija i integritet izbornog procesa, rekao je Schmidt.

Pet i po godina je proveo pregovarajući s političarima u BiH i svi su ga napadali: kako vidi ideju Dragana Čovića da OHR preseli u Bruxelles?

- Neka svako misli i razmišlja kako želi, nekada se čudim, ali ko u BiH ima ovako komplikovanu službu poput moje i preuzme ovakvu jednu službu, taj mora znati da u političkoj klasi neće svi biti baš ljubazni prema njemu. Važno je da su svi na isti način i u jednakoj mjeri nezadovoljni. I to nešto govori, istakao je Schmidt i šaljivo dodao kako će - kao i obično diplomate - napisati knjigu o iskustvu u BiH, pa neki se ne bi trebali čuditi kada ih spomene.

A kako će spomenuti SDA, koja četiri godine pravi kampanju zbog njegove odluke o izmjeni Ustava, zaboravljajući pritom da je visoki predstavnik reagirao nakon blokade u režiji potpredsjednika Federacije.

- Evo da kažem nešto u korist SDA. SDA je izgubila izbore. A ko gubi ima pravo da se ljuti. Koalicija koja je bila formirana u Federaciji i koalicija koja je bila na državnom nivou - obje su bile bez SDA i to je tako, kazao je Schmidt i dodao: "Najopasnija stvar za političko raspoloženje je ako se predstavljate kao partija koju neko tretira nepravedno, prema kojoj se odnosi neko nepravedno."

Odbacio je kritike da je intervenisao bez razloga.

- Zatekao sam vladu koja gotovo pet godina nije bila izabrana na regularan način, Ustavni sud Federacije sa nedovoljnim brojem sudija i potpune blokade. Te blokade sam riješio. Takve stvari se ne mogu uvijek završiti samo ljubaznim razgovorima, rekao je Schmidt.

Srce u BiH

Kraj razgovora bio je posvećen ličnim planovima visokog predstavnika, koji je naglasio da su i on i njegova supruga tokom godina razvili snažnu vezu sa našom zemljom.

- Moja supruga i ja ostavili smo dio srca ovdje. Želimo nastaviti održavati kontakt s BiH. Nakon primopredaje dužnosti želim više vremena posvetiti upoznavanju prirodnih i kulturnih ljepota zemlje koje tokom mandata nisam imao priliku dovoljno vidjeti, rekao je Schmidt i najavio da će 11. jula biti u Srebrenici, ističući da je upravo razumijevanje takvih mjesta jedan od razloga zbog kojih je prihvatio funkciju visokog predstavnika.