Saša Magazinović za Oslobođenje: Zagovornici EU čuvaju status quo

Gospodine Magazinoviću, spomenuli ste da se trenutno vode važni razgovori koji se tiču budućnosti Bosne i Hercegovine. Koliko javnost u ovom trenutku može biti upoznata s njihovim tokom i značajem?

- Posljednjih dana se vode nesumnjivo važni procesi koji će imati dalekosežne posljedice na buduće političke i društvene prilike, a koji se, prije svega, odnose na izbor novog visokog predstavnika, kao i na sve važne teme vezane za to imenovanje.

Rješavanje blokada

Javnost treba znati da je poduzet niz mjera u smislu zaštite vitalnih interesa države Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva osiguranje pune funkcionalnosti svih domaćih i međunarodnih alata provođenja Ustava i Dejtonskog sporazuma, kao i ključnih garancija u pogledu poštivanja i afirmacije ključnih presuda Ustavnog suda BiH o pravima i vlasništvu države.

Smatrate li da BiH danas treba novog visokog predstavnika sa punim ovlastima i je li poraz domaće politike to što tri decenije nakon rata i dalje čekamo stranca da rješava krize?

- Kad kažete poraz domaće politike, onda se stiče dojam da svi političari u tom smislu imaju jednaku i vjerovatno destruktivnu ulogu, što nije tačno. Važno je napraviti razliku između onih koji se trude i rade i onih koji samo pričaju ili, još gore, blokiraju procese. Očigledno je da je sistem, napravljen upravo od stranaca, takav da ima više mehanizama za blokadu nego onih koji takve situacije rješavaju. Upravo je to zadatak i uloga visokog predstavnika i zbog toga sam mišljenja da do ispunjavanja 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a visoki predstavnik treba nastaviti ispunjavati svoju misiju u potpunosti.

Godinama govorite da građani moraju biti iznad etničkih podjela, ali pred svake izbore upravo se priča o Izbornom zakonu i nacionalnom predstavljanju vrati u fokus. Da li je građanski koncept u BiH danas politički poražen?

- Dobro ste primijetili da se priča o Izbornom zakonu javlja svaki put pred izbore i važno je da to i građani prepoznaju. Pri tome se priča usmjerava u potpuno suprotnom pravcu od naših obaveza koje proizlaze iz presuda Evropskog suda za ljudska prava. Taj sud je rekao da svi trebaju imati pravo da se kandiduju, a ne da treba crtati ko će biti izabran. Osjećam ljutnju kad mene koji nemam pravo da se kandidujem za člana Predsjedništva BiH oni koji imaju to pravo ubjeđuju da se trebamo, ipak, njima baviti. Građanski koncept nije niti dominacija najmnogobrojnijih niti sistem u kojem su malobrojniji poraženi. To je sistem u kojem je svaki čovjek jednak. Ne može meni niko reći da je građanski koncept poražen kada svakodnevno komuniciram s građanima različitih imena, zanimanja, nacionalnosti i to upravo o različitim potrebama koje možemo delegirati kroz zakonska rješenja.

Politička scena u BiH sve je više u predizbornoj atmosferi. Šta je realno očekivati od evropskog puta BiH do izbora 2026. i ko je najveća prepreka provođenju reformi i normalnom radu državnih institucija?

- Očekivanja od dijela političke strukture su toliko minorna da se svode na pitanje hoće li pobjeći sa sjednice kako ne bi bila održana. Od drugog dijela političkih struktura možemo očekivati ništa, jer je to konzistentno s onim što rade od početka mandata. Javnost jasno može prepoznati ko se i kroz konkretno koje aktivnosti, inicijative, zakonska rješenja i lobiranja bori da Bosna i Hercegovina ide ka EU. Ja ću to svakako nastaviti raditi, kao i u prethodne tri i po godine.

Prepreka evropskom putu su oni koji su najglasniji zagovornici EU u javnom prostoru, a iza zavjese čine sve da pridruživanje EU uspore i što je moguće duže zadrže status quo. To su oni isti koji znaju da će ostati bez političke i ekonomske moći kako se kapacitet i neovisnost institucija bude povećavala na putu ka EU. Na koncu, to su oni koji znaju da je konkurs za bh. Sanadera otvoren i nisu raspoloženi da na njemu pobijede iako znaju da su favoriti.

Nakon prvih rezultata primjene Zakona, može li se već govoriti o stvarnom odvraćanju od bahate vožnje i hoće li slučaj Anje Ljubojević biti prvi veliki test da Zakon važi jednako za sve, pa i političare?

- Oni koji provode Zakon kažu da su primjetne promjene kod vozača od njegovog usvajanja. To se, prije svega, odnosi na korištenje pojasa i pažljiviju vožnju u smislu brzine kretanja. Zakon daje odlične rezultate i u segmentu kontrole vožnje pod uticajem narkotika, jer je po novom zakonu odbijanje testa čin sa ozbiljnim posljedicama.

Desetine potencijalnih ubica za volanom su sklonjene sa ceste i žestoko kažnjene. Zakon o bahatoj vožnji je moćan alat koji policija u našoj državi prvi put ima. Neće se loše navike kreirane duže od 20 godina preko noći promijeniti, ali sam siguran da ćemo ovim zakonom spasiti živote. Samo treba biti uporan i dosljedan u primjeni kako smo uporni bili da savladamo sve prepreke u njegovom usvajanju. Ne smije biti nedodirljivih, a policija treba svojim ponašanjem davati primjer drugima.

Nakon što je 14 stranaka stalo iza kandidature Denisa Bećirovića, potvrđuje li se trojka kao dugoročan politički projekat s potencijalom za dalje širenje?

- Denis Bećirović je svojim radom zaslužio da obnovi mandat i nastavi posao. To nije prepoznao samo SDP kao partija iz koje dolazi i koja ga je predložila nego, kako kažete, ukupno 14 političkih subjekata.

Neka rezultati govore

Velika je to stvar i govori o Bećiroviću kao čovjeku koji okuplja. U politici koja se za mnoge zasniva na svađama i konfliktu, oni koji marljivo i uporno rade ne osvrćući se na druge, te uz to okupljaju ljude su rijetkost i zaslužuju poštovanje i podršku. Jednako vrijedi i za stranke i njihov koalicioni kapacitet. Vidjeli smo u prošlom periodu da postoje stranke i ljudi sa kojima malo ko želi saradnju, kao i oni koji su korektni i poželjni. Naravno da će na kraju rezultati izbora i ponašanje političkih aktera u narednom periodu dati mnoge odgovore, uključujući i onaj na Vaše pitanje.