Uskoro odluka o statusu naše zemlje, BiH od polovine sedmice na sivoj listi?

Povratak Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala sve je izvjesniji. Već naredne sedmice trebale bi biti poznate konkretne mjere i rokovi koje će vlasti morati ispuniti kako bi otklonile uočene nedostatke i izbjegle dugotrajan ostanak pod pojačanim međunarodnim nadzorom.

Jasna poruka

Na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj u četvrtak, predsjedavajuća Borjana Krišto jednoglasno je ovlaštena da, u ime Vijeća ministara, potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti na visokom nivou, kojim se potvrđuje prihvaćanje Akcijskog plana Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) i opredijeljenost BiH za njegovu punu, pravovremenu i koordiniranu provedbu.

Prethodno je usvojena Informacija Ministarstva sigurnosti o trenutnom statusu BiH u FATF/ICRG postupku i potrebi potpisivanja pisma o političkoj opredijeljenosti na visokom nivou, nakon što je preporučen nastavak FATF pregleda BiH, uz provedbu njegovog akcijskog plana.

- Prihvaćanje Akcijskog plana predstavlja potvrdu političke i institucionalne spremnosti BiH da, u dogovorenim rokovima i u skladu s ustavnim i zakonskim nadležnostima institucija, nastavi provedbu mjera za jačanje sustava sprječavanja pranja novca, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Biti na sivoj listi nije katastrofa, ali je jasna poruka da ta zemlja ima ozbiljan problem sa nadzorom nad tokovima novca. Posljedice će se reflektovati kroz sporije, skuplje međunarodne transakcije, a u određenim slučajevima i nemogućnost vršenja određenih transakcija. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kaže kako bi konačna odluka trebala biti poznata 18. juna, te da do tada ne želi prejudicirati ishod.

- Mi smo imali neki period da ispunimo određene zahtjeve koje je delegacija Moneyvala od nas tražila. Dio toga smo ispunili, dio nismo, a da li je ovo što smo ispunili dovoljno, vrlo vjerovatno ćemo znati 18. juna, kaže Ražanica.

Govoreći o mogućim posljedicama, upozorio je da bi one, prije svega, pogodile sektore koji imaju veliki obim platnog prometa sa inostranstvom, odnosno velike izvoznike i uvoznike, jer bi te transakcije bile značajno usporene.

- Bosna i Hercegovina bi u tom slučaju bila identifikovana kao zemlja povećanog rizika od sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. To znači da će međunarodne finansijske institucije, koje vrše plaćanja u BiH ili prihvataju plaćanja iz BiH, morati provoditi dodatne provjere, odnosno provoditi dodatne administrativne korake i provjeru dokumentacije. To bi značajno usporilo realizaciju transakcija, pojasnio je.

Dodatni rizik

Dodatno, prema njegovim riječima, svako povećanje administracije gotovo uvijek znači i povećanje troškova.

- Transakcije iz BiH prema inostranstvu, transakcije iz inostranstva u BiH će biti sporije i vjerovatno skuplje. Poseban rizik je da i ako dođemo do situacije, da određene međunarodne finansijske institucije ukidaju korespondentne odnose s bankama iz naše zemlje, što može predstavljati i rizik nemogućnosti provođenja određenih transakcija, rekao Ražanica.