Pobjeda BiH nad zaboravom i revizionizmom

Knjiga “Pobjeda Bosne i Hercegovine: Saradnja i naslijeđe Haškog tribunala” autora Amira Ahmića promovirana je u Sarajevu, na dan osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao djelo od izuzetne važnosti, koje nadilazi okvir klasične monografije i postaje dokument jednog vremena, u kojem su se sudbine žrtava, institucija i međunarodne pravde ispreplitale u zajedničkoj borbi za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini.

Svjedočanstvo o ljudima

Na promociji je istaknuto da knjiga ne predstavlja samo pregled institucionalne saradnje, nego i svjedočanstvo o dugotrajnom procesu, u kojem su se oblikovali pravni, politički i moralni temelji međunarodne pravde, ali i o ljudima koji su godinama, često daleko od javnosti, učestvovali u procesu dokumentovanja, dokazivanja i očuvanja sudski utvrđenih činjenica od zaborava, negiranja i političkih manipulacija.

Upravo taj spoj pravne dokumentacije, ličnog svjedočenja i institucionalnog pamćenja, kako je naglašeno, čini ovu knjigu značajnom ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za širi kontekst razumijevanja rada Haškog tribunala i njegovog naslijeđa. Ona govori o sistemu koji je nastajao u specifičnim historijskim okolnostima, ali i o pojedincima koji su, svako na svoj način, bili dio tog procesa – od istražitelja i tužilaca do svjedoka, žrtava i državnih službenika, koji su učestvovali u prikupljanju i verifikaciji činjenica.

Autor knjige Amir Ahmić naglasio je da djelo nije samo institucionalna historija, nego svjedočanstvo o ljudima koji su nosili teret dokazivanja istine u jednom od najtežih perioda savremene evropske historije.

- Ova knjiga nije samo priča o saradnji Bosne i Hercegovine i Haškog tribunala. Ona je priča o ljudima. O ljudima koji su vjerovali da istina mora biti dokumentovana, da zločin mora imati ime, a žrtva biti priznata, kazao je Ahmić, ističući da se iza svakog sudskog spisa nalaze stvarni životi i stvarne ljudske sudbine.

On je podsjetio da međunarodna pravda nije nastajala spontano niti jednostavno, nego kroz dugotrajan, mukotrpan i često nevidljiv rad hiljada ljudi različitih profila i odgovornosti.

- U Haagu ništa nije palo s neba. Iza svake optužnice i svake presude stajali su ljudi – žrtve, svjedoci, istražitelji, pravnici, prevodioci, analitičari, arhivari i institucije Bosne i Hercegovine, naglasio je Ahmić.

Posebno je izdvojio ulogu svjedoka i preživjelih, koji su, uprkos traumama, strahu i ličnim gubicima, imali snage da govore pred sudom i time doprinesu utvrđivanju historijske istine.

- Bez njihovog svjedočenja ne bi bilo ni historijske istine ni pravosnažnih presuda. Njihova hrabrost je temelj svega što danas smatramo utvrđenim činjenicama, rekao je autor.

Upozorio je da je upravo očuvanje tih činjenica danas jedan od ključnih izazova, jer revizionizam i negiranje zločina ne predstavljaju samo napad na prošlost, nego i na budućnost društva koje želi graditi stabilnost na istini.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović istakao je da knjiga ima širi društveni značaj jer otvara prostor za razumijevanje procesa kroz koji je BiH prolazila u saradnji s međunarodnim pravosuđem.

- Ne govorimo samo o jednoj knjizi, nego o vremenu u kojem je pravda pokušala sustići zločin. Govorimo o borbi države Bosne i Hercegovine da sačuva istinu, institucije i dostojanstvo žrtava, kazao je Tahirović, naglašavajući da je ta borba bila dugotrajna i često opterećena nerazumijevanjem i osporavanjima.

Predsjednica Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić govorila je emotivno, podsjećajući da iza svakog dokumenta i svake presude stoje stvarni životi i neizbrisive ljudske tragedije.

- Da nije bilo našeg Amira Ahmića i Murata Tahirovića, koji su bili s nama svaki dan, mnogo toga ne bi bilo moguće. Amirova majka rodila je velikog čovjeka, velikog Bosanca, kazala je Subašić, naglašavajući da se istinska vrijednost ljudi vidi u njihovoj istrajnosti i spremnosti da budu uz žrtve i onda kada to nije lako ni popularno.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić podsjetio je da Haški tribunal, bez obzira na sve kritike i osporavanja, ostaje jedno od najvažnijih dostignuća međunarodnog pravosuđa kraja 20. stoljeća. Istakao je da je njegovo djelovanje pokazalo da međunarodno pravo, iako nesavršeno, može biti instrument pravde i odgovornosti.

- Ovo djelo je više od historiografije. Ono je dokument vremena, dokument borbe i dokument odgovornosti svih onih koji su razumjeli da bez suočavanja s prošlošću nema ni stabilne budućnosti, kazao je Mesić.

On je naglasio da je posebno važno što knjiga dolazi u trenutku kada se u javnom prostoru sve češće pokušavaju relativizirati presude međunarodnih sudova, te da je upravo zato njena vrijednost i politička i moralna.

Majke, mezari, sudnice

Bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić istakao je da knjiga ne ostavlja prostor za distancirano čitanje, jer govori o stvarnim ljudima i stvarnim događajima koji su obilježili jednu epohu.

- Kada čitate ovu knjigu, imate osjećaj da ne čitate roman. Ovdje su stvarne majke, stvarni mezari i stvarne sudnice, kazao je Cerić.

On je posebno naglasio da iza svakog dokumenta stoji ljudska sudbina, a iza svake presude nečija porodica, nečiji gubitak i nečija bol.

Cerić je ocijenio da knjiga predstavlja i svojevrsnu pobjedu nad zaboravom, jer narodi, kako je rekao, ne nestaju kada izgube ratove, nego kada izgube pamćenje. Promotor knjige, novinar Boro Kontić, naglasio je da dugogodišnje iskustvo autora daje knjizi izuzetnu dokumentarnu i analitičku vrijednost, jer on ne piše iz distance, nego iz neposrednog sudjelovanja u događajima koje opisuje. Istakao je da je Ahmić tokom gotovo tri decenije bio aktivno uključen u procese saradnje s Haškim tribunalom, što mu je omogućilo jedinstven uvid u način na koji su nastajali dokazi, optužnice i presude.

Kontić je posebno naglasio da knjiga pokazuje kako su mnogi osporavani dokazi iz Bosne i Hercegovine, koji su u početku nailazili na skepsu, vremenom potvrđeni u sudskim postupcima.

- Ovo je knjiga koja pokazuje kako se istina gradi, koliko je ona spora i koliko zahtijeva upornost. To je ujedno priča o ljudima koji su vjerovali u činjenice i onda kada im mnogi nisu vjerovali, kazao je Kontić.

Ocijenio je da knjiga predstavlja svojevrsni završni izvještaj dugog i kompleksnog procesa, ali i važan doprinos kolektivnom pamćenju Bosne i Hercegovine.

Novinar Sead Omeragić istakao je da knjiga otvara važna pitanja o načinu na koji se u javnosti razumije uloga međunarodnih sudova, dodajući da je iskustvo Bosne i Hercegovine u tom procesu jedinstveno i historijski izuzetno značajno. Podsjetio je da su pred Haškim tribunalom utvrđene činjenice koje su bile ključne za razumijevanje karaktera rata i razmjera zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.

Omeragić je naveo da je kroz taj proces došla do izražaja i važnost institucionalne saradnje i prikupljanja dokaza, koji su u početku često bili osporavani, ali su kasnije potvrđeni kroz sudske postupke. U tom kontekstu posebno je istakao da knjiga Amira Ahmića na dokumentaran način prikazuje kako je izgledao “unutrašnji tok saradnje i rada” u procesima međunarodne pravde.

Prema njegovim riječima, značaj ove knjige ogleda se i u tome što ona doprinosi razbijanju pojednostavljenih narativa i mitova, te pomaže boljem razumijevanju složenog historijskog procesa u kojem je BiH imala i aktivnu i odgovornu ulogu.

Urednik knjige dr. Ekrem Tucaković kazao je da djelo ima višeslojnu dokumentarnu vrijednost, jer ne samo da prikazuje institucionalnu saradnju nego i kompleksne odnose, izazove i prepreke koji su pratili rad Haškog tribunala tokom njegovog postojanja. Istakao je da knjiga objedinjuje različite perspektive i izvore, čime doprinosi boljem razumijevanju jednog historijskog procesa.

Historičarka Zilha Mastalić-Košuta podsjetila je da iza svake sudske presude stoji ljudska sudbina i da je suština pravde u tome da se žrtva čuje, a zločin imenuje i dokumentuje. Naglasila je da međunarodna pravda, uprkos svim ograničenjima, ostaje važan mehanizam suočavanja s prošlošću.

Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serge Brammertz u svojoj poruci zahvalio je Amiru Ahmiću na dugogodišnjem doprinosu radu Tužilaštva i saradnji u procesu pravde, ističući da je naslijeđe Haškog tribunala izgrađeno na hrabrosti žrtava i svjedoka koji su govorili istinu, uprkos strahu i boli. Posebno je upozorio na opasnost negiranja zločina i pokušaja revizionizma.

Predsjednica Mehanizma UN-a Graciela Gatti Santana uputila je poruku podrške promociji knjige i odala priznanje žrtvama, naglašavajući važnost očuvanja sjećanja i nastavka borbe za pravdu i odgovornost.

Istina je obaveza

Knjiga “Pobjeda Bosne i Hercegovine: Saradnja i naslijeđe Haškog tribunala” na kraju se potvrđuje kao više od historiografskog djela – ona je svjedočanstvo o vremenu, ljudima i institucijama koje su oblikovale proces utvrđivanja istine o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini. U vremenu u kojem se sve češće dovode u pitanje sudski utvrđene činjenice, ovo djelo ostaje kao podsjetnik da je istina rezultat dugog i teškog procesa, ali i trajna obaveza prema žrtvama i budućim generacijama koje imaju pravo na činjenice, a ne na njihovu reinterpretaciju.