Prof. dr. Samir Pačavar: Digitalizacija je ključni faktor opstanka i konkurentnosti

Fakultet za tehničke studije Univerziteta u Travniku bio je organizator 9. TImoda. O ovogodišnjem simpoziju za Oslobođenje je govorio prof. dr. Samir Pačavar, predsjednik Naučnog odbora Međunarodnog simpozija tekstilnog inženjerstva i modnog dizajna TImoda 2026. i voditelj studijskog smjera Tekstilno inženjerstvo i modni dizajn na Fakultetu za tehničke studije.

U Travniku je nedavno održan Međunarodni simpozij tekstilnog inženjerstva i modnog dizajna - TImod 2026. Kako ste zadovoljni ovogodišnjim simpozijem?

- Svaki TImod je više od samog simpozija. To je jednostavno praznik za tekstilce iz cijele BiH i regiona. Travnik tih dana bude mjesto susreta, druženja, upoznavanja i novih ideja. To je, također, mjesto takmičenja, predavanja i sklapanja novih poslova. Na TImodu se dobijaju informacije o budućem pravcu djelovanja svjetske tekstilne i modne industrije.

Budućnost industrije

Posjećenost predavanjima i postavljenim brojnim pitanjima na okruglom stolu velikog broja učesnika je odličan pokazatelj da je i ovogodišnji TImod 2026. odgovorio na svoj primarni zadatak, a to je da sačuva, održi i unaprijedi tekstilnu i odjevnu industriju kako u BiH tako i u regionu. Zbog toga možemo slobodno reći da smo u potpunosti zadovoljni ovogodišnjim TImodom.

Kakva su iskustva sa ranije održanih simpozija?

- TImod ima već dugogodišnju tradiciju. Fakultet za tehničke studije sa svojim smjerom Tekstilno inženjerstvo i modni dizajn je od samog osnivanja oslonac i podrška tekstilnoj i odjevnoj industriji u BiH i regionu djelujući prvenstveno kroz obrazovanje kadrova za privredu i srednje tekstilne škole. Timod omogućava jedini certificirani seminar iz oblasti tekstila u Bosni i Hercegovini. Najveći broj kompanija nema mogućnost, zbog svojih svakodnevnih obaveza, posjećivati sajmove i TImod im je odlična prilika da kroz brojna predavanja naučnika i privrednika dobiju potrebna saznanja o kretanju i budućnosti tekstilne industrije. Prije više od jedanaest godina privrednici su na TImodu imali prilike da saznaju da će putem lohn poslova biti veoma teško poslovati, da će biti povećana cijena energije i ljudskog rada itd.

Ko su bili učesnici?

- Učesnici ovogodišnjeg TImoda su bili učenici srednjih tekstilnih škola iz BiH i regiona, profesori srednjih škola, profesori fakulteta, studenti, privrednici, predstavnici ministarstava FBiH, predstavnici komora, predstavnici turističke zajednice, najviši predstavnici vlasti na nivou grada i Kantona i brojni drugi.

Na čemu je bio fokus ove godine?

- Možemo slobodno reći da je djelovanje ovogodišnjeg TImoda jednako raspoređeno u dva neizmjerno važna segmenta. Prvi se odnosi na talentovane mlade ljude, a drugi na digitalizaciju u tekstilnoj i odjevnoj industriji.

U okviru TImoda 2026. održana je modna revija. Ko je učestvovao i šta je sama revija pokazala?

- Na modnoj reviji su se predstavili učenici srednjih škola iz BiH i Srbije i studenti Fakulteta za tehničke studije. Modna revija je pokazala koliko je važno kontinuirano pružati podršku mladim ljudima da ostvare svoje snove i razviju svoj bogati talenat. BiH ima veliku prednost zbog blizine EU. Vrijeme lohn poslova je već iza nas. Jedina prilika koju imamo i moramo je snažno zgrabiti jeste osnivanje vlastitih modnih brendova. To je moguće na dva načina. Prvi je da se mladi ljudi sami opredijele za osnivanje vlastitih kompanija, a drugi da postojeće kompanije sa svojim bogatim iskustvom i resursima zapošljavaju mlade ljude i koristeći njihove ideje i potencijal razvijaju vlastite odjevne predmete.

Modna revija učenika i studenata

Digitalizacija je neizbježna u svim industrijama, koliko je važna za tekstilnu industriju i koliko se primjenjuje?

- Digitalizacija je danas ključni faktor opstanka i konkurentnosti jer omogućava bržu i efikasniju proizvodnju. Uz tehnologije poput 3D dizajna i virtuelnih uzoraka, brendovi mogu razvijati kolekcije bez fizičkih prototipa, što štedi vrijeme i novac. Umjesto sedmica ili mjeseci, proces nastanka odjevnog predmeta može trajati samo nekoliko dana. Digitalizacija, također, poboljšava upravljanje lancem snabdijevanja. Digitalni alati pomažu u praćenju zaliha, predviđanju potražnje i optimizaciji logistike. To znači manje viška robe i manje gubitaka, što, inače, predstavlja ogroman problem u modnoj industriji. E-commerce platforme, društvene mreže i personalizovani marketing omogućavaju brendovima da direktno komuniciraju s kupcima. Ukoliko odgovorno razmišljamo o ekologiji, svjesni smo da digitalizacija pomaže u smanjenju otpada kroz preciznije planiranje proizvodnje i korištenje podataka. Također omogućava transparentnost na način da kupci mogu pratiti porijeklo proizvoda i način proizvodnje. Ono što je danas najvažnije, digitalizacija daje konkurentsku prednost. Brendovi koji koriste digitalne alate brže se prilagođavaju trendovima i promjenama na tržištu, dok oni koji zaostaju često gube tržišni udio.

Koliko bh. tekstilna industrija prati savremene trendove i inovacije?

- Odjevna industrija u BiH je modernizirala dio proizvodnje i uvela nove tehnologije, uglavnom kroz partnerstva sa stranim kompanijama za koje radi. Veliki problem je što većina firmi radi kao podizvođač za strane brendove (tzv. lohn poslovi). To znači veoma malo vlastitog dizajna i brendiranja, slaba ulaganja u istraživanje i razvoj i ograničena potreba za naprednom digitalizacijom.

Trendovi

Nekoliko faktora usporava razvoj savremenih trendova i inovacija: niska profitabilnost (malo novca za ulaganja), ovisnost o stranim narudžbama, odlazak kvalifikovane radne snage i krize i pad narudžbi u posljednjim godinama zbog povećane cijene energije i ljudskog rada. Kada kompanija jedva održava proizvodnju, teško ulaže u automatizaciju ili digitalne platforme. Da bi uopće bila konkurentna dugoročno, mora preći sa jeftine proizvodnje za druge inostrane kompanije na digitalizirane, inovativne i brendirane proizvode.

Da li je i koliko važna regionalna saradnja?

- Bosna i Hercegovina je relativno malo tržište, pa regionalna saradnja omogućava firmama da lakše plasiraju proizvode, povećaju obim proizvodnje i smanje zavisnost od jednog kupca ili tržišta. Kroz regionalne projekte, klastere i fondove (posebno EU programe), firme mogu razmjenjivati iskustva, uvoditi digitalne alate i učiti iz naprednijih sistema.

Možemo li Travnik nazvati novom modnom destinacijom?

- Travnik u posljednjih nekoliko godina aktivno gradi imidž grada odjeće i mode kroz manifestacije poput TImoda i Travnik Fashion Weekenda. To su događaji koji okupljaju dizajnere, industriju i akademsku zajednicu i promoviraju domaće brendove i bosanskohercegovački dizajn.

Kroz inicijative poput TImoda i saradnju s fakultetima, Travnik razvija stručni kadar (dizajneri, inženjeri tekstila). Travnik trenutno možemo nazvati modnim centrom u nastajanju sa najvećim potencijalom u BiH i regionu. Smjer Tekstilno inženjerstvo i modni dizajn na Fakultetu za tehničke studije, Srednja tekstilna škola i veoma duga i bogata tradicija u izradi najsloženijih odjevnih predmeta daju mu za pravo da u budućnosti očekuje da će biti prava modna destinacija. Na kraju, važno je istaći podršku Vlade Srednjobosanskog kantona i Općine Travnik, koji kroz kontinuiranu podršku razvoju tekstilne i modne industrije, vraćaju modu u srce Bosne i Hercegovine.