Mali trgovci su hrana velikih politika

Neradna nedjelja u FBiH/Damir Deljo

Ovako izgledaju sarajevske ulice nedjeljom/Damir Deljo

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Nezadovoljstvo malih privrednika zbog neradne nedjelje u FBiH svakim danom je sve veće, kao i nelogičnosti koje su uslijedile donošenjem odluke koja se u konačnici svela samo na one koji rade u prodavnicama hrane, obuće i odjeće, a sve ostalo, računajući i kladionice, uredno radi.

Po čemu je radniku u pekari i restoranu lakše, pa mu je nedjelja radna, nego onom što prodaje hranu ili cipele, ni ekonomskim stručnjacima nije jasno, kao ni činjenica da i pored očitih finansijskih gubitaka i reakcija malih privrednika Vlada FBiH ne priznaje da je odluka bila promašaj, te da je treba modifikovati.

Uzalud zahtjevi

Svoje nezadovoljstvo već nekoliko puta zaredom, uoči sjednica Općinskog vijeća Čitluk, iznosili su i trgovci iz te lokalne zajednice, koji traže da im se omogući rad nedjeljom, kao što je to dopušteno kladionicama, pekarama, ugostiteljskim objektima, suvenirnicama i drugim djelatnostima. Da su njihovi zahtjevi opravdani, smatra većina vijećnika i pozicije i opozicije, ali ne i Vlada Federacije BiH.

- Ja sam govorio na Vijeću, kad se u Čitluku usvajala ta odluka, što ne zatvore kladionice nedjeljom, komentirao je Dragan Kozina, vijećnik u Općinskom vijeću Čitluk iz HDZ-a 1990, istaknuvši da o tome niko nije želio da priča.

Prema mišljenju Kozine, a koje su komentirali i ekonomski stručnjaci, ispada da je od javnog interesa da rade kladionice, da ne rade male trgovine i butici od kojih mali privrednici i njihove porodice nastoje preživjeti.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Činjenica je da nije u pitanju neradna nedjelja, nego zabrana rada pojedinih prodajnih objekata u jednom dijelu države, po čemu smo jedinstven slučaj u svijetu. Da se politika igra sa životima građana, očigledno je.

- Zeničko-dobojski kanton je podnio zahtjev da se ta zabrana rada nedjeljom ukine za njega, podsjetio je Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, i pojasnio da su gradovi dobili pravo da to traže od Vlade FBiH i da su mnogi gradovi to i tražili.

Kako nam je pojasnio, Pavlović nema informaciju da je Vlada FBiH ikome dozvolila rad nedjeljom. Jeste, i to Orašju, koje je prvo zatražilo izuzeće prije nego je federalna vlast uvela kriterije za tu odluku, a koje još niko nije uspio ispuniti.

- Birokrata je čovjek koji sjedi u kancelariji i baš ga briga šta će biti posljedica odluke koju donese, zaključio je Pavlović.

Neradna nedjelja u FBiH/Damir Deljo

U tržnim centrima ne rade ni restorani ni kafići

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Da su u pitanju neke političke ili druge zavrzlame - miriše većini, a slika koja mnoge plaši poprima izgled koji nagovještava ulazak investitora sa sumnjivim izvorima novca i stvaranje monopola koji će prvo pojesti male privrednike, onda i ostale, sve s ciljem usmjeravanja i izvlačenja novca iz FBiH.

- Imamo efekat pomjeranja fiskalnog prometa iz Federacije BiH ka entitetu RS, podsjetio je federalni poslanik i ekonomista Admir Čavalić i ponovio da je vrlo bitno naglasiti kako je ova mjera najviše štete napravila malim i srednjim trgovcima, a ne toliko velikim trgovinskim lancima.

Otvaranje dragstora, koji rade svaki dan 0-24, te benzinskih pumpi koje također rade i praznicima i nedjeljama, ide u prilog činjenici da radnici većinom žele da rade, pa je i to pokazatelj da zabrana rada nedjeljom pojedinim trgovcima ima za cilj realizaciju drugih planova.

- Otprilike dvije hiljade radnih mjesta gubitak je u trgovini ako se prati broj zaposlenih u maloprodaji prije i poslije donošenja ove mjere, naglasio je Čavalić i ukazao na važan podatak - da istovremeno raste broj zaposlenih na benzinskim pumpama i u dragstorima.

Podaci do kojih smo u razgovoru sa vlasnicima malih obrta došli više su nego zabrinjavajući, jer potvrđuju da se ciljano radi na preuzimanju tržišta i oduzimanja hljeba iz ruku malim trgovcima.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine je prije godinu zaprimilo prijavu koncentracije u kojoj Fashion Company iz Beograda ​ namjerava preuzeti sarajevsku kompaniju AB-Line d. o. o, a zatim je i odobrilo.

AB-Line je na bh. tržištu držao franšizu ​brendova Marella, XYZ, Parfois i Orsay kroz ​mrežu objekata u Sarajevu, a evo svjedoci smo da se Orsay zatvorio, sada je na tim mjestima otvorena prodaja neke kozmetike. Dugogodišnja vlasnica XYZ je, zbog pada prodaje, prodala svoju djelatnost i otišla, saznali smo u razgovorima sa ljudima koji imaju pouzdane informacije o dešavanjima u svijetu malih trgovaca.

Bonus ili odmor

Vlasnica AB-Linea bila je Jožica Flander kod koje je platu zarađivalo 179 zaposlenih, te su u 2024. ​ godini ostvarili prihod od oko devetnaest miliona maraka.

Suma sumare, neradna nedjelja je sa jedne strane donijela rad od 0 do 24, i nedjeljama i praznicima u dragstorima, sa nešto manje sati na pumpama i pokazala diskriminaciju zaštite prava radnika, jer zaposleni u cvjećarama, kladionicama, pekarama i ugostiteljstvu uredno idu na posao nedjeljom. Oni koji su se prošle sedmice prijavili da rade u kladionicama na 1. maj dobili su bonus na platu, uglavnom, imali su izbor.

Sa druge strane, otvaraju se novi tržni centri u Republici Srpskoj, nekoliko njih u samom Istočnom Sarajevu, kao i nova radna mjesta, butici, restorani...

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja