Pokretanje budućnosti BiH zajedno

U jednoj školi u Banjoj Luci, zima više ne znači hladne učionice. Obnove energetske efikasnosti smanjile su potrošnju energije za gotovo polovinu, čineći zgradu toplijom, svjetlijom i lakšom za održavanje, uz unapređenje svakodnevnog života za više od hiljadu učenika i osoblja.

Ove promjene mogu izgledati male, ali ukazuju na nešto veće. Dublja transformacija je u toku širom Bosne i Hercegovine, gdje energija oblikuje način na koji ljudi žive, uče i odlučuju da li da ostanu ili odu.

Na globalnom nivou, smjer je jasan. Oko 90% novih solarnih i vjetroelektrana velikog kapaciteta sada je jeftinije od alternativa na fosilna goriva, a ulaganja u čistu energiju dostigla su 2,2 biliona dolara u 2025. godini, dvostruko više nego u fosilna goriva. Ipak, više od 3.000 gigavata obnovljivih kapaciteta i dalje čeka priključenje na mrežu. Ograničenje više nije tehnologija, već sistemi poput mreža, skladištenja, fleksibilnosti i koordinacije.

Nedavni geopolitički poremećaji razotkrili su ovu ranjivost, utičući na gotovo 20 posto globalnih energetskih tokova i već dovodeći do viših računa za energiju i širih ekonomskih troškova. Za Bosnu i Hercegovinu, gdje su uvozna goriva i dalje vezana za transport i industriju, to naglašava jednostavnu realnost. Otpornost mora biti ugrađena u sistem.

Više od tri decenije partneri poput Razvojnog programa Ujedinjenih nacija rade zajedno s nacionalnim i institucijama na lokalnom nivou. Pouka je jasna. Napredak ne dolazi iz uvezenih modela, već iz rješenja utemeljenih u nacionalnim prioritetima, koja prilagođavaju globalno znanje lokalnim okolnostima i jačaju domaće vlasništvo.

Pitanje nije da li će se tranzicija desiti, već kako je oblikovati da donese stvarne koristi ljudima i ekonomiji. Smjer napretka već postaje jasan.

Prvo, jačati upravljanje kako bi se oslobodilo finansiranje obnovljivih izvora. Važni koraci su već u toku. Zakon o električnoj energiji i Nacionalni energetski i klimatski plan, koji su u završnoj fazi usvajanja, potvrđuju i pružaju viziju da je pravedna energetska tranzicija prilika za transformativne promjene ekonomije i društva zemlje. Energetska tranzicija Bosne i Hercegovine zahtijevat će više od 6 milijardi dolara ulaganja, s energetskom mrežom u središtu. Izazov nije samo mobilizirati kapital već ga strukturirati kroz investicijski spremne projekte, inovativne finansijske modele i ciljano smanjenje rizika.

Međunarodne finansijske institucije obavezale su se da podrže plan domaćih vlasti kroz finansiranje i jačanje sistema distribucije i prijenosa električne energije, uključujući digitalne tehnologije za upravljanje mrežom. Ova ulaganja su ključna za otključavanje kapaciteta obnovljivih izvora, smanjenje uskih grla i jačanje industrijske konkurentnosti.

Drugo, transformisati rudarske regije u radna mjesta, vještine i rast. Iako ugalj i dalje ima centralnu ulogu u ekonomiji, zapošljavajući direktno između 15.000 i 20.000 ljudi i podržavajući više od 150.000 radnih mjesta u povezanim sektorima, pravedna energetska tranzicija predstavlja veliku priliku za stvaranje radnih mjesta i razvoj vještina.

Prenamjena rudarske imovine nudi jasan put naprijed. U Zenici, Banovićima i Kreki, rudarsko zemljište se pretvara u lokacije za obnovljive izvore energije, povezujući sanaciju zemljišta sa instalacijom solarnih sistema. Planovi za instalaciju oko 27 MWp solarnih kapaciteta, koji će godišnje proizvoditi više od 30 GWh, pokazuju kako postojeća infrastruktura može postati produktivna ekonomska imovina.

Međutim, da bi se ova tranzicija ubrzala i prešla s izolovanih pilot-projekata na sistemske puteve dekarbonizacije, potrebno je izgraditi snažan domaći inovacijski ekosistem. To znači povezivanje politika s finansijskim instrumentima, istraživanjem i razvojem te razvojem ljudskog kapitala, kroz usklađivanje programa prekvalifikacije, sistema stručnog obrazovanja, angažmana privatnog sektora i investicijskih tokova. Samo kroz stvaranje ovakvih poveznica zemlje mogu proširiti rješenja, privući investicije i osigurati održivu ekonomsku transformaciju i inkluzivno zapošljavanje.

Treće, iskoristiti podatke, umjetnu inteligenciju i digitalne inovacije za širenje energetske efikasnosti. Energetska efikasnost već donosi neposredne rezultate. Kroz program Zelenog ekonomskog razvoja, javne zgrade su smanjile potrošnju energije za 30 do 50 posto, smanjujući troškove opština i poboljšavajući uslove za korisnike. Ovo je posebno važno u zemlji gdje zgrade čine više od polovine ukupne potrošnje energije.

Rast pozitivnih efekata zavisi od boljih podataka i pametnijih sistema. Digitalni alati i umjetna inteligencija mogu unaprijediti planiranje, optimizirati potrošnju energije i povećati efikasnost sistema. Također mogu ojačati otpornost, smanjujući prekide u snabdijevanju do 50 posto i poboljšavajući pouzdanost i pristupačnost za zajednice i privredu. Naprimjer, zemlja je već implementirala 20% više od ciljanih 80% pametnih brojila. Ubrzanje njihove primjene i puna upotreba funkcionalnosti predstavlja veliku neiskorištenu priliku: osim obračuna, mogu generisati podatke u realnom vremenu za bolje upravljanje potražnjom, smanjenje gubitaka i optimizaciju opterećenja mreže. Ovi podaci mogu omogućiti i inovativnije tarifne modele, zasnovane na vremenu korištenja, podstičući efikasnost i poboljšavajući pristupačnost za potrošače, uz jačanje stabilnosti sistema.

Ova tranzicija počinje povezivati i sektore. Električna mobilnost povezuje energiju i transport, otvarajući prostor za čišće gradove i nove ekonomske aktivnosti. Iako je još u ranoj fazi, to odražava širi trend ka integrisanijim energetskim sistemima.

Regionalno iskustvo pokazuje šta je moguće. U Crnoj Gori, programi solarnih sistema na krovovima povezali su oko 65 MWp kapaciteta u 6.500 domaćinstava i preduzeća, uz stvaranje lokalnih radnih mjesta u instalaciji i održavanju. Za zajednice zavisne od uglja, poput Pljevalja, ovaj model pokazuje kako se može preći s oslanjanja na lignit na raznovrsniji i otporniji energetski sistem.

Pretvaranje tranzicije u priliku. Bosna i Hercegovina je dobro pozicionirana da ovu tranziciju pretvori u konkurentsku prednost. Sa snažnim regionalnim povezivanjem kroz evropsku mrežu, rastućim potencijalom obnovljivih izvora i strateškom ulogom u snabdijevanju ključnim sirovinama, zemlja se može pozicionirati kao pouzdan pružalac niskougljične energije i industrijske proizvodnje.

Bosna i Hercegovina ne samo da prolazi kroz ovu tranziciju već ima potencijal da predvodi region, koristeći svoju industrijsku bazu, infrastrukturu i potencijal obnovljivih izvora kako bi oblikovala konkurentniji i niskougljični Zapadni Balkan.

Napredak je već vidljiv. I u složenim okolnostima, Bosna i Hercegovina je pokazala da su promjene moguće. Tranzicija sada gradi na toj osnovi, korak po korak, utemeljena u institucijama i vođena ljudima.

Ono o čemu govorimo nije pojedinačna reforma. To je transformacija sistema, koja se odvija kroz složenu višerazinsku strukturu upravljanja u Bosni i Hercegovini i zahtijeva koordinaciju između institucija i sektora.

Ali tranzicije ovog obima zahtijevaju kontinuitet, povjerenje i partnerstvo. Za partnere poput UNDP-a, uloga je da podrže ovaj proces povezivanjem politika, finansija i tehnologije, te pomažu u pretvaranju ambicije u konkretne rezultate.

Jer ovo je više od energetske promjene. Ovo je zajednička razvojna prilika za izgradnju otpornije ekonomije, stvaranje radnih mjesta i unapređenje kvaliteta života, uz pozicioniranje Bosne i Hercegovine kao zemlje koja predvodi novu generaciju energetskih inovacija.

(Autor je rukovodilac tima za dekarbonizaciju i održivu energiju u okviru Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, gdje predvodi globalne napore za širenje pristupa održivoj energiji i pokretanje pravedne energetske tranzicije u 130 zemalja)