Radite ih svakodnevno, a niko ih ne povezuje sa zdravljem: Ove navike podižu šećer u nebo
Simptomi koje mnogi zanemaruju/Free Pik
Možda ste i vi posljednjih godina počeli svjesnije pratiti nivo šećera u krvi i potom promijenili prehrambene navike: manje šećera, manje zobenog mlijeka, bez smoothieja na prazan stomak, prvo povrće, pa tek onda pomfrit.
Sve to pomaže u regulaciji šećera u krvi. Ipak, nivo šećera i dalje može iznenada skočiti. Razlog: često uzrok nisu samo obroci, već i neprimjetne svakodnevne navike poput nedovoljnog sna, višesatnog boravka pred ekranom prije spavanja ili prevelikog unosa kafe, koje – prema istraživanjima – doprinose ovom efektu.
8 navika koje utječu na nivo šećera u krvi
1. Nedostatak sna
Nakon neprospavane noći, ne samo da se osjećamo iscrpljeno – i metabolizam je znatno usporen. Već jedna noć s premalo sna može značajno smanjiti osjetljivost na inzulin i povisiti nivo šećera u krvi, čak i kod zdravih osoba.
Razlog: kada smo umorni, tijelo sporije i manje efikasno prerađuje glukozu. Doručak nakon takve noći, bilo da je u pitanju tost ili jogurt, može izazvati veći skok šećera u krvi nego kad smo naspavani.
2. Nedovoljan unos vode
Ljudsko tijelo se velikim dijelom sastoji od vode. Kada je unos vode nedovoljan, raste koncentracija otopljenih tvari u krvi – uključujući i glukozu.
Istraživanja potvrđuju da dehidracija može povećati nivo šećera ne samo zbog koncentracije, već i zbog hormonskih reakcija – poput povećanog lučenja vazopresina i kortizola. Dugoročno, premali unos vode povećava rizik od hiperglikemije.
3. Dugotrajno sjedenje
Tijelo nije dizajnirano za višesatno sjedenje. Dugo sjedenje usporava ne samo mišiće, već i metabolizam, što remeti regulaciju nivoa šećera, krvnog pritiska i sagorijevanje masti.
Čak i ako redovno vježbate, višesatno sjedenje (8+ sati dnevno) povećava rizik od dijabetesa. Dobra vijest: i kratke pauze pomažu. Već dvije minute lagane šetnje svakih sat vremena mogu znatno smanjiti porast šećera u krvi nakon obroka.
4. Previše kofeina
Iako je jutarnja kafa omiljena navika, studije pokazuju da kofein može kratkoročno smanjiti osjetljivost na inzulin. Tada tijelo sporije prerađuje šećer.
U kombinaciji sa slatkim međuobrokom, nivo šećera u krvi može porasti više nego što očekujemo. Ne znači da morate potpuno izbaciti kafu, ali je korisno konzumirati je uz obrok bogat vlaknima i proteinima – ili nakon jela.
5. Mentalni stres
Psihološki stres povećava nivo kortizola i adrenalina – hormona koji povećavaju šećer u krvi u okviru reakcije "bori se ili bježi".
Već obična svađa, ispit ili stres na poslu mogu uzrokovati kratkoročni porast glukoze. Protumjere su jednostavne: šetnja, svjesno disanje ili tehnike opuštanja koje brzo smanjuju nivo stresa.
6. Izloženost svjetlu u večernjim satima
Mnogi ostaju pred ekranima do kasno u noć. Ipak, vještačko svjetlo može poremetiti toleranciju na glukozu i povećati nivo inzulina.
Razlog: svjetlost ometa cirkadijalni ritam – prirodni unutrašnji sat tijela – koji je direktno povezan s metabolizmom. Čak i slabo svjetlo tokom sna dokazano utiče na nivo šećera. Rješenje: navečer koristiti toplo, prigušeno svjetlo i izbjegavati ekrane barem sat vremena prije spavanja.
7. Preskakanje doručka
Iako je povremeni post popularan, preskakanje doručka može uzrokovati veći skok šećera u krvi tokom prvog obroka u danu.
Razlog: tijelo ujutro "očekuje" energiju. Kada je ne dobije, reagira jačim porastom glukoze kasnije. Ako ste osjetljivi na takve promjene, bolje je dan započeti laganim, izbalansiranim obrokom – ili planirati post za dane kada je prvi obrok manji.
8. Pušenje
Cigarete ne štete samo plućima i srcu – negativno utiču i na šećer u krvi. Nikotin može povećati nivo šećera i smanjiti djelovanje inzulina, posebno kod osoba sa dijabetesom tipa 2.
Dugoročne studije pokazuju: pušači imaju do 36% veći rizik od razvoja dijabetesa. Dobra vijest je da smanjenje, a posebno prestanak pušenja, značajno poboljšava nivo šećera i cjelokupno metaboličko zdravlje.
Nivo šećera u krvi ne zavisi samo od hrane koju jedemo. Svakodnevne, često neprimjetne navike imaju veliki utjecaj. Dobra vijest je da, kada to znamo, možemo napraviti male promjene koje značajno doprinose stabilizaciji šećera i poboljšanju cjelokupnog zdravlja.
