Ova stvar vam se dešava svaku noć? Obratite pažnju, možda vam je zdravlje u problemu

Prema novom istraživanju, uporna nesanica može biti mnogo gora od prolaznog problema – postepeno narušava pamćenje i mentalnu oštrinu.

U studiji objavljenoj u časopisu Neurology, identifikovana je zabrinjavajuća veza: starije osobe koje pate od hronične nesanice imaju veću vjerovatnoću ubrzanog starenja mozga. Ove promjene se otkrivaju i kognitivnim testovima i snimcima koji pokazuju promijenjenu strukturu mozga. U istraživanju je učestvovalo 2750 kognitivno zdravih odraslih osoba prosječne starosti od 70 godina. Učesnici, koji su u prosjeku praćeni 5,6 godina, podvrgavali su se godišnjim testovima izvršnih funkcija, vizuelno-prostornog rasuđivanja i drugih dimenzija spoznaje.

Savjet fizioterapeuta

Držite prekrižene noge tokom leta avionom? Prestanite s tom navikom, može vas koštati zdravlja

Oštećenje mozga

Prema podacima, 14 posto onih sa hroničnom nesanicom razvilo je blago kognitivno oštećenje ili demenciju, dok je 10 posto onih koji nisu imali hroničnu nesanicu razvilo blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Istraživači kažu da je ta razlika značajna u studiji ove vrste. Osobe sa hroničnom nesanicom stare ekvivalentno 3,5 dodatnih godina, što je zasnovano na prosječnim kognitivnim performansama i biomarkerima mozga očekivanim za različite starosne grupe. Diego Z. Carvalho, specijalista za medicinu sna u klinici Mayo i glavni autor studije, rekao je da rad podržava sve više dokaza da suboptimalan san, već u srednjim godinama, može nagovijestiti neurodegeneraciju. Napomenuo je da studija pokazuje samo povezanost, a ne uzročnost. "Moglo bi biti i da loš san u ranoj fazi može biti pokazatelj kognitivnog pada", rekao je.

Očuvanje zdravlja mozga

Santiago Clocjati-Tuco, specijalizant neurologije u bolnici „Yale New Haven“ koji proučava san i zdravlje mozga, rekao je da je jedan od ključnih nalaza u studiji bio da su ljudi sa nesanicom koji su spavali manje sati imali lošije ishode, uključujući slabije kognitivne performanse i više promjena u mozgu. „Ako se ovi rezultati potvrde u budućim studijama, mogli bi pomoći u oblikovanju strategija za očuvanje dugoročnog zdravlja mozga, uzimajući u obzir ne samo kvalitet sna, već i koliko dugo ljudi spavaju“, rekao je za The Washington Post Clocjati-Tuco, koji nije bio uključen u studiju. Istraživanja sna i zdravlja mozga naglo su porasla u posljednjoj deceniji, otkrivajući važne veze između lošeg sna i stanja poput demencije i Alchajmerove bolesti. Značajna studija iz 2021. objavljena u JAMA Neurology pokazala je da je spavanje više ili manje od idealnog raspona od sedam do osam sati povezano sa kognitivnim poteškoćama. Spavanje manje od šest sati ili više od devet sati također je povezano sa drugim zdravstvenim problemima, uključujući viši indeks tjelesne mase i povećane simptome depresije.

Karin J. Johnson, neurolog specijalizovan za poremećaje spavanja, rekla je da je ova vrsta detaljnog nalaza prilično nova za njeno područje. Adekvatan odmor je ključan, dodala je, jer se smatra da proces čišćenja mozga od toksina prati cirkadijalni ritam i najbolje funkcioniše tokom spavanja. Johnson, saradnica Američke akademije za neurologiju koja nije bila uključena u studiju, nada se da bi povećanje sati sna među mlađim generacijama moglo dovesti do zdravije populacije u budućnosti. Također se zalaže za promjene politika, poput kasnijeg početka školske godine, kako bi se podržale bolje navike spavanja. „Važno je postaviti temelje davanjem ljudima dovoljno vremena za spavanje“, rekla je.