Istraživanje otkrilo koju karakteristiku dijele najdugovječnije porodice
Dug život ne znači nužno i zdrav život. Iako ljudi danas u prosjeku žive znatno duže nego prethodne generacije, dodatne godine često prate hronične bolesti, kognitivni pad i opće narušeno zdravlje.
Dug život ne znači nužno i zdrav život. Iako ljudi danas u prosjeku žive znatno duže nego prethodne generacije, dodatne godine često prate hronične bolesti, kognitivni pad i opće narušeno zdravlje.
Ranija istraživanja pokazala su da potomci dugovječnih roditelja razvijaju kardiometaboličke bolesti u prosjeku čak 13 godina kasnije nego njihovi partneri čiji roditelji nisu bili dugovječni.
Izdvojeno 12 važnih genetskih varijanti
Tim s Medicinskog centra Univerziteta u Leidenu analizirao je genome 212 porodica s izraženom dugovječnošću.
Na taj način identifikovane su četiri regije genoma koje sadrže oko 350 potencijalno važnih gena, umjesto da istraživanje obuhvati svih približno 20.000 ljudskih gena.
Daljnjom analizom izdvojeno je 12 rijetkih genetskih varijanti koje bi mogle igrati ključnu ulogu u zdravijem starenju.
Posebna uloga gena CGAS
Posebnu pažnju istraživača privukao je gen CGAS. Ovaj gen je već ranije povezivan s procesima starenja i regulacijom upalnih reakcija organizma.
On aktivira imunološki odgovor kada prepozna DNK na mjestu gdje se ona inače ne bi trebala nalaziti. Naprimjer nakon oštećenja ćelija ili tokom infekcije.
Istraživači smatraju da bi određena rijetka varijanta ovog gena mogla ublažiti upalne procese bez potpunog gašenja imunološkog sistema.
Takva ravnoteža mogla bi smanjiti hronične upale povezane sa starenjem. Istovremeno bi mogla zadržati sposobnost organizma da se bori protiv infekcija i popravlja oštećena tkiva.
Slijede nova istraživanja
Kako bi provjerili ovu pretpostavku, naučnici planiraju istraživanja na kili ribama, kičmenjacima čiji prirodni životni vijek traje između tri i devet mjeseci.
Njihov kratki životni ciklus omogućava brzo praćenje efekata genetskih promjena na starenje i razvoj bolesti.
Stručnjaci ističu da rezultati ovog istraživanja predstavljaju važan korak ka razumijevanju biologije zdravog starenja. Smatraju da bi u budućnosti mogli doprinijeti razvoju terapija koje ne bi samo produžavale životni vijek, već i godine provedene u dobrom zdravlju.
