Cvijanovićki je veto bio zadnja opcija, prvo tražila preispitivanje odluke, ali je odbijena

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović je, kao što je već objavljeno, pokrenula proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog odluke o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Međutim, to nije i jedini potez koji je povukla nakon sjednice održane u ponedjeljak.

Odgovor Bećirovića

Ona je, kako saznajemo, prvo uputila zahtjev predsjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću da sazove hitnu sjednicu na kojoj bi se preispitala ova, kao i odluka iz januara ove godine kojom su u Komisiju vraćeni strani članovi, te ukinut konsenzus kao isključivi način odlučivanja. Bećirović je, saznajemo, odbio ovaj njen zahtjev.

Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH je u ponedjeljak imenovalo Mirzaha Foču, Francesca Bandarina iz Italije i Georgea Okelloa Abungua iz Kenije za nove članove Komisije, te produžilo mandat za još pet godina dosadašnjem članu Zoranu Mikuliću. Za odluku o imenovanju glasali su Bećirović i Željko Komšić, dok je Cvijanović bila protiv. Kada je vidjela da je preglasana, Cvijanović je napustila sjednicu, tako da nije prisustvovala pojedinačnom izjašnjavanju o svakom predloženom kandidatu.

Zbog toga je prvo pokušala izdejstvovati održavanje hitne sjednice na kojoj bi se opet raspravljalo i imenovanjima, ali i o odluci iz januara ove godine. Zahtjev je obrazložila time da ovo imenovanje navodno spada u domen vođenja vanjske politike BiH, jer su imenovana dva člana Komisije koje je predložio UNESCO. Također, Cvijanović tvrdi kako je za donošenje odluka iz oblasti vanjske politike neophodan konsenzus pri odlučivanju, te da zbog toga odluka o imenovanju navodno nije pravno valjana.

Bećirović je detaljno obrazložio razloge zbog kojih je odbio njen zahtjev.

- Polazeći od Ustava BiH, Aneksa VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, zaključuje se da: Odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika i Odluka o imenovanju članova Komisije predstavljaju akte donesene radi izvršavanja međunarodnih obaveza BiH, koje proizlaze iz Aneksa VIII Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH; da se navedene odluke, po svojoj pravnoj prirodi, ne mogu smatrati aktima kojima Predsjedništvo BiH vodi ili utvrđuje vanjsku politiku BiH, već aktima kojima se osigurava izvršavanje međunarodnih obaveza države; da Ustav BiH ne propisuje da je konsenzus opći uslov pravne valjanosti svih odluka Predsjedništva BiH; da neslaganje jednog člana Predsjedništva BiH sa sadržajem ili načinom donošenja odluke ne utiče samo po sebi na njenu pravnu valjanost niti proizvodi obavezu Predsjedništva BiH da o istom pitanju ponovno odlučuje; da zahtjev za ponovno razmatranje predstavlja procesnu inicijativu o kojoj odlučuje Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ, u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, naveo je Bećirović u odgovoru.

Kada je postala svjesna da joj je ovaj pokušaj propao, okrenula se Narodnoj skupštini RS-a, proglašavajući odluku o imenovanju članova Komisije destruktivnom po vitalni nacionalni interes srpskog naroda.

Zanimljivo je da ovakav zahtjev nije uputila protiv odluke iz januara, kojom je, kako smo već spomenuli, predviđeno vraćanje stranih članova u Komisiju i ukidanje konsenzusa prilikom glasanja.

Na prvi pogled zvuči nelogično da joj ne smeta samo vraćanje stranaca, nego samo imenovanje članova. Da bi se razumjela ova njena logika, sve je potrebno posmatrati u kontekstu vremena. Vrijedi podsjetiti da su u oktobru prošle godine, nakon višemjesečnog i skupo plaćenog lobiranja, SAD ukinule sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i firmama povezanim sa familijom Dodik. U prvih nekoliko mjeseci, Dodik i svi njegovi poslušnici su pokušali pokazati da su prestali sa razvaljivanjem BiH, odnosno da su zaustavili secesionističku politiku. Naprosto, u januaru ove godine Dodiku, koji se SAD-u želio prikazati kao cvjećka, nije odgovaralo da Cvijanović uloži veto na odluku Predsjedništva BiH kojom se ponovo jača i čini efikasnijom jedna državna institucija.

Upravo zato je sačekala, a znala je da će se to jednom morati dogoditi, da na dnevni red dođe pitanje imenovanja članova Komisije, pa da krene u akciju.

Zahtjev za pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa obrazložila je identičnim argumentima, kao i zahtjev za održavanje hitne sjednice Predsjedništva BiH, uz dodatak jednog detalja.

- Vraćanje na model međunarodnog intervencionizma u ovoj sferi nakon više od 25 godina predstavlja ozbiljan institucionalni korak unazad i stvara okvir da se sva važna pokretna i nepokretna imovina, prije svega Srpske pravoslavne crkve, proglašava nacionalnim spomenikom i nakon toga preglasavanjem srpskog člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika daje na raspolaganje institucijama sa sjedištem u Sarajevu i predstavlja kao istorijsko i kulturno naslijeđe onih kojima ta baština ne pripada, navela je Cvijanović.

Zvuči poznato, zar ne. Sada već bivša članica Komisije Anđelina Ošap Gačanović je u više navrata od 2022. tvrdila kako crkve, manastiri ili neko drugo kulturno blago, poput Čajničkog jevanđelja, ne mogu biti kulturno-istorijsko naslijeđe svih naroda u BiH, nego isključivo Srba. Ovakve njene izjave su naišle na osudu stručne javnosti, ali i brojnih građana Sarajeva, kao i drugih gradova u FBiH koji su bili i ostali poznati po multikulturalnosti.

Da bi zahtjev Cvijanović bio prihvaćen u NSRS-u, potrebno je da dobije dvotrećinsku većinu. U prvom momentu mnogi predstavnici opozicije u RS-u su podržali Cvijanović u njenim stavovima. Međutim, nakon javnog istupa Igora Crnatka, ova podrška jenjava.

Objava odluke

Čak i ako njen zahtjev dobije potrebnu dvotrećinsku podršku u NSRS-u, pitanje je da li će to biti dovoljno da bude poništena odluka o imenovanju članova Komisije. Prema obrazloženju koje je za BNTV dao pravni ekspert Milan Blagojević, konačnu riječ u sporovima između države i entiteta, kao što je ovaj, daje Ustavni sud BiH. Ako NSRS podrži veto koji je uložila Cvijanović, Bećirović, Komšić ili bilo ko od ostalih ovlaštenih predlagača može pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom BiH. Tek će, u tom slučaju, odluka Ustavnog suda BiH biti konačna i obavezujuća.

Što se tiče odluke o imenovanju, ona, prema nepotvrđenim informacijama, navodno još nije upućena Službenom glasniku BiH na objavljivanje. Navodno, generalni sekretar Predsjedništva BiH Zoran Đerić odugovlači sa slanjem odluke. Pokušali smo upravo od Đerića saznati da li je to istina, odnosno ako je odluka poslata na objavljivanje - kada je to uradio, ili ako nije - zašto i kada će to učiniti. Iako je vidio našu poruku, nije odgovorio na nju, kao ni na brojne telefonske pozive.