Visoke temperature: Klima postaje veći izazov i od pandemije

Toplotni talas koji je krenuo krajem jula trajaće do sredine avgusta, s tim što temperatura neće sve vrijeme biti podjednako visoka.

- Naredni dani i sredina ove sedmice će biti najtopliji, kada će temperature ići do 42, pa i 43 stepena Celzijusa, navela je Milica Đorđević, meteorologinja u Hidrometeorološkom zavodu RS-a, i najavila da bi, uz lokalne pljuskove, temperature mogle ići koji stepen niže, ali da će i dalje ostati prilično vruće.

Neminovne oscilacije

Prema trenutnim pokazateljima, sredinom augusta moglo bi doći do nagle promjene vremena, međutim, i ova najava preciznije će biti potvrđena za sedam dana.

- Prema sadašnjim pokazateljima, od 15. augusta moglo bi doći do izraženijeg pada temperature zraka, kada će vrijednosti na području Hercegovine ići do 35 stepeni, dok će na području Bosne rasti do 32 stepena Celzijusa, pojasnio je Dženan Zulum, meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, i najavio moguće padavine koje bi u tom periodu trebale zahvatiti čitavo područje Bosne i Hercegovine.

Visoke temperature i temperaturne oscilacije dešavale su se i ranijih godina, ali su trajale dan ili dva.

- Čak i ako se ne obori apsolutni rekord, broj veoma toplih dana se znatno povećava. Naprimjer, u Banjaluci možemo iskoristiti prosječne vrijednosti za broj tropskih dana, to su oni dani sa temperaturom iznad 30 stepeni. Njihova prosječna vrijednost od 1961. do 1990. godine je bila oko 25 dana po godini, kazala je Đorđević i konstatovala: “To je sasvim prijatno kada je toplo nekoliko dana u ljetnim mesecima, ali sada, ako posmatramo zadnji 30-godišnji period, ta prosječna vrijednost je na 50 dana u godini. Znači, uduplalo se, a ako posmatramo samo zadnjih 10 godina, taj prosjek je negde 75 dana u godini sa temperaturom iznad 30 stepeni. To su jasni trendovi, ne samo da imamo globalni porast temperature nego imamo sve više veoma toplih dana koji, kada se povežu, izazivaju te toplotne talase”.

Globalna klima ima sve više prostora za temperature zraka koje su znatno iznad uobičajenih u odnosu na klimatologiju nizova koje smo imali u prošlosti.

Najgori scenarij

- Svakom desetinkom stepena na globalnom nivou toplotni talasi mnogo su izraženiji, jači, dugotrajniji, tako da, kada pogledamo cijelu sliku, mi moramo biti spremniji na toplotne valove koji sada postaju gotovo pa norma, kazao je meteorolog Nedim Sladić i naglasio da će to jedne godine biti izraženije u zapadnoj Evropa, druge u jugoistočnoj.

Vremenske oscilacije pogađaju poljoprivredu, vodoprivredu, pogodne su za požare i poplave, a sve se to u konačnici odrazi na sveukupni kvalitet života.

- Prognoze za budućnost nisu sjajne, napomenula je Đorđević i upozorila: “Svakih nekoliko godina radi se nacionalni izveštaj o klimatskim promjenama, to je radila i BiH, i uvijek se uradi nekoliko scenarija kakva nas klima može očekivati u narednih 10, 30, 50, pa i 100 godina. Rade se tri scenarija, blagi, srednji i najgori, a mi smo se do sada uvijek kretali po tom najgorom scenariju. Dakle, uvijek je gore nego što smo očekivali. Došlo je do porasta temperature mnogo više i mnogo brže nego što se očekivalo”.

Kako su nam meteorolozi pojasnili, klimatske promjene su uvijek postojale, ali ne ovakve kakvima danas svjedočimo. Posljedice smjene suša i poplava, ekstremno jakih vjetrova i požara direktno će se odražavati na socioekonomske situacije koje bi mogle postati veći izazov od ratova i pandemija.