Što preživi sušu, strada od vreline

Visoke temperature i dugotrajan period bez kiše karakteristike su po kojima ćemo zapamtiti ljeto ove godine. Nizak vodostaj u rijekama, redukcije vode, ali i šteta u poljoprivredi samo su neke od posljedica koje zapažamo svakog dana. Od domaćih poljoprivrednika smo saznali da su im usjevi stradali i zbog suhe zemlje, ali i jakog sunca i visokih temperatura.

Ni bunari ne pomažu

- Što se tiče vanjske poljoprivrede sve je sasušeno, nema ni 30 posto roda, požalila nam se Ševta Baberović, poljoprivrednica iz sela Zbilje između Visokog i Kiseljaka, dodajući da je početak ljeta bio dobar dok je bilo kiše.

Zabrinuto komentira visoke temperature i suhu zemlju, te kaže da je situacija svakim novim danom sve teža.

- Prvo kolo - što se ugrabilo, dok je bilo kiše, ugrabilo se i danas se to pobira. Ako ovako ostane, iduće sedmice neće biti ni 30 posto plasmana, ističe i priča da su joj stradali i usjevi u plastenicima.

- Oni se zalijevaju i malo se bolje održavaju, ali nema ni u njima roda. Jednostavno, nema ploda na paradajzu, na krastavicama, govori i sliježe ramenima.

Ista sudbina zadesila je i većinu drugih poljoprivrednika. Samir Ajanović iz Kiseljaka nam priznaje da mu ni bunari nisu pomogli, jer je sunce spržilo biljke.

- Imam ja 14 bunara, imam pet motora, ali to je kap vode u moru. Malo poliješ, ono osuši, kaže Ajanović, navodeći da bi u narednim sezonama trebalo praktikovati sadnju odmah iza mrazeva, pogotovo krompir, jer je to jedan od načina da se usjevi sačuvaju od toplotnih talasa.

Stolovi na pijacama djelimično su popunjeni, a iza njih zabrinuta lica prodavača. Priznaju nam da je sva roba u jutarnjim satima donesena svježa, tek ubrana, ali kako sati prolaze, što se ne proda - propada.

- Da dođeš poslijepodne i da plačeš pored naših štandova. Sve se osuši i propadne, pogotovo špinat, peršun, celer, paradajz, tužno pokazuje na stol ispred sebe Baberović i priznaje da većina robe koja se ne proda propadne na pijaci.

Opisuje nam da paradajz postane voden, a paprika smekša kao da je danima tu stajala. Isti problem muči i Ajanovića. I što je uspio spasiti dok je u zemlji, na pijačnom stolu iza podne strada.

- Propada puno robe zbog velikih temperatura, uvene i tako. Evo, ovaj kukuruz šećerac, on poslijepodne već nije ni za šta. Možeš ga i jeftinije prodavati, ali nije on više kao što bi trebao biti, iskren je Ajanović.

Roba koja nije za upotrebu vrati se za stoku, ali to ne bi moralo biti tako da su uslovi na pijacama bar malo bolji.

- Da su bar stiropor stavili ispod lima, pa da manje prži ili neke ventilatore da se propuh napravi, sigurno bi manje robe propalo, pričaju nam i dodaju da će ovo ljeto zapamtiti kao teško i sa puno gubitaka.

Posljednjih dvadesetak godina poljoprivredom se bavi i poznati kantautor Zlatan Fazlić Fazla. Proizvodi samo za svoje potrebe i govori nam da je većinu usjeva uspio nekako iskoristiti.

- Prodavačima paradajz mora savršeno izgledati da bi ga prodali, meni ne mora, iskren je Fazla, koji od povrća i voća koje je stradalo od vrućine izvuče ono što može.

Napravi sok, šalšu ili šta je izvodljivo. Priča nam da od paradajza koji je spržen odbaci dio koji nije jestiv i ostatak koristi za kuhanje, ali i napominje da je to izvodljivo vlasnicima vrtova, koji sade za vlastitu upotrebu.

Prisjeća se da su posljedice velike suše poljoprivrednike pogodile i 2005. i 2010. godine, a zapamtio ih je i po savjetima koje je tada dobio.

Travom protiv sunca

- Kad sam tek doselio, starosjedioci su mi rekli: “Ako hoćeš da ti slabije raste trava, gledaj vremensku prognozu kad će biti 10-15 dana sunca i onda pokosi, jer će ga vrelina spržiti i više neće rasti. Tako da sam to i ove godine uradio, a travu iskoristio za malčirenje, otkriva i dodaje da mu je pokošena trava spasila usjeve od suhe zemlje.

- Paradajz, krastavac, boranija, grah, sve malčiram tom travom koju pokosim i onda ona čuva vlagu, priča Fazla i priznaje da plodove od jakog sunca nije mogao sačuvati.

Da je ova godina teža nego mnoge predeverane ranije, priznala nam je većina sagovornika. Požalili su nam se da nije samo nedostatak padavina ostavio posljedice po njihove usjeve nego i jako sunce tokom dana koje je spržilo biljke i plodove, ali i vrelina koja je na kraju uništila i ono što se uspjelo sačuvati za pijacu. Ako se ovakvi toplotni talasi nastave u narednim sezonama, poljoprivrednici vide rješenja u ranijoj sadnji, ali i u modernizaciji pijaca.