Koliko previše gledanja TV-a šteti mozgu i koliko je mnogo – zaista mnogo
Jerković analizira američku vojnu intervenciju u Venecueli i hapšenje Nicolása Madura kao kulminaciju dugogodišnjeg političkog, ekonomskog i sankcijskog pritiska Washingtona na zemlju bogatu naftom. On tvrdi da se, uprkos autoritarnosti Madurovog režima, radi o flagrantnom kršenju međunarodnog prava i Povelje UN-a, motiviranom prije svega kontrolom strateških energetskih resursa, a ne demokratijom ili borbom protiv kriminala. Tekst upozorava da takva praksa legitimizira silu jačeg, povećava rizik globalne eskalacije i predstavlja opasnu poruku i malim državama poput Bosne i Hercegovine, jer relativizacija suvereniteta znači da sutra niko nije siguran.
/Benjamin Krnić
Previše televizije povezano je sa slabijim kognitivnim funkcionisanjem, većim rizikom od demencije i lošijim snom. Naučnici to bilježe u više dugotrajnih studija.
Sljedeći put kad vas platforma upita gledate li još, možda ćete zastati. Klik "Yes" nije uvijek bezazlen izbor.
Ljekari i roditelji već decenijama upozoravaju na posljedice vremena pred ekranom. Dokazi sada preciznije pokazuju šta pretjerano gledanje čini mozgu i tijelu.
Pogoršava izvršne funkcije
Studija iz 2015. pratila je 3.247 osoba, od 18 do 30 godina, tokom 25 godina. Ispitivali su učestalost gledanja TV-a i fizičku aktivnost.
U srednjim godinama mjerili su brzinu obrade, izvršne funkcije i verbalno pamćenje. Više od tri sata TV-a dnevno i niska aktivnost bili su povezani s lošijim rezultatima.
