Smrt Mladića jeftino pogonsko gorivo političkim elitama u RS-u, šta radi Tužilaštvo BiH?

Ratni zločinac Ratko Mladić umro je u toku služenja doživotne kazne zatvora u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Scheveningenu u Nizozemskoj. Godine 2021. Žalbeno vijeće Mehanizma potvrdilo je osuđujuće presude izrečene Mladiću za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja, kao i kaznu doživotnog zatvora koju mu je izreklo Pretresno vijeće MKSJ-a 2017. Smrt ratnog zločinca Mladića pokrenula je lavinu reakcija negatora genocida i drugih ratnih zločina.

Širom Bosne i Hercegovine, posebno u Republici Srpskoj, ali i u susjedstvu, veličanje ratnog zločinca pokrenulo se kao odron. Politički akteri već su podnijeli ili najavljuju podnošenje krivičnih prijava protiv funkcionera i drugih javnih dužnosnika. A bliže nam se i izbori.

Skidanje sa liste

Profesor ustavnog prava na Burchu doc. dr. Davor Trlin ističe da je realno i očekivano da se predstojeća izborna kampanja pretvori u veličanje Mladića, jer političke elite u RS-u i dijelu regije kontinuitet vlasti ne grade na ekonomskim rezultatima, već na etnonacionalnoj homogenizaciji i historijskom revizionizmu.

- Smrt pravosnažno osuđenog zločinca u Haagu, u jeku predizborne trke, služi im kao jeftino pogonsko gorivo za emotivnu manipulaciju biračkim tijelom i skretanje pažnje sa sistemske korupcije i društvene krize. Veličanje ratnih zločinaca u takvom ambijentu postaje kalkulisana strategija u kojoj se zločin pakuje kao nacionalna zasluga, kako bi se sačuvale privilegije i kontrola nad budžetom, ističe dr. Trlin.

Kaže da se radi o duboko ukorijenjenoj manipulaciji u kojoj politički akteri svjesno truju javni prostor, jer znaju da strah i mržnja najbrže mobiliziraju glasače.

- Posebno je porazno što se u tom ludilu potpuno gubi osnovna moralna i ljudska dimenzija, a svaki pokušaj individualizacije odgovornosti se siječe etiketiranjem. Uvijek moramo odvojiti individualnu krivicu zločinaca od čitavog naroda, javno podržati i zaštititi one razumne pojedince koji osuđuju zločine, ali i otvoreno reći da društvo koje slavi genocid bira samozavaravanje. Nažalost, političkim elitama odgovor o pravosnažnim presudama ne odgovara, pa će učiniti sve da predstojeću kampanju pretvore u arenu šovinizma, umjesto u nadmetanje razvojnih programa, objašnjava.

Govoreći o pravosudnim institucijama i CIK-u BiH, akcentuje da ne samo da mogu nego moraju reagovati po službenoj dužnosti, bez potrebe da čekaju bilo kakvu privatnu prijavu.

- Naš pravni sistem ne poznaje opravdanje za pasivnost, jer su zakonske odredbe jasne i nedvosmislene. Član 145a Krivičnog zakona BiH izričito propisuje kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina za javno odobravanje, poricanje ili veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i ratne zločine. Svaki politički skup, medijski nastup ili transparent na kojem se odaje počast presuđenom zločincu predstavlja direktno ostvarenje bića ovog krivičnog djela. S druge strane, član 7.3. Izbornog zakona BiH izričito zabranjuje kandidatima, pristalicama i političkim subjektima korištenje jezika mržnje i veličanje ratnih zločinaca tokom izborne kampanje. Na osnovu ovih jasnih odredbi, CIKBiH ima punu ovlast da izriče rigorozne novčane kazne, skida imena kandidata s lista, pa sve do najdrastičnije mjere – poništenja ovjere stranke za učešće na izborima, ističe naš sagovornik.

Smatra da, kada tužitelji i izborni povjerenici tvrde da nemaju mehanizme, oni, zapravo, obmanjuju javnost i bježe od sopstvene zakonske obaveze.

- Vladajuće političke garniture ili aktivno učestvuju u kršenju zakona radi skupljanja jeftinih političkih bodova, ili pasivno to posmatraju radi očuvanja trulih koalicijskih sporazuma. Ključna karika u toj institucionalnoj blokadi je Tužilaštvo BiH, koje nedjelovanjem i izostankom hrabrosti da podiže optužnice stvara atmosferu opšte pravne nekažnjivosti, naglašava dr. Trlin.

Smatra da odgovor države mora biti institucionalni pritisak kroz rad organa gonjenja, a ne politička demagogija. Kaže i da dosadašnja praksa pokazuje poražavajuću pasivnost u kojoj su zakonske norme o zabrani veličanja ratnih zločinaca u velikoj mjeri ostale samo mrtvo slovo na papiru. Problem nije u nedostatku propisa ili pravnom vakuumu.

- Naš ključni problem jeste nepostojanje funkcionalne pravne države i hrabrih pojedinaca u pravosuđu, spremnih da te propise dosljedno i beskompromisno primijene. Dosadašnji izborni ciklusi su dokazali da blage opomene i ignorisanje problema samo dodatno radikalizuju javni prostor i ohrabruju kršitelje zakona, kaže dr. Trlin, dodajući da je drugačiji ishod u predstojećoj kampanji moguć jedino ako CIKBiH bez oklijevanja počne primjenjivati najstrožije sankcije, uključujući diskvalifikaciju političkih subjekata i kandidata koji veličaju Mladića.

Jednako tako, Tužilaštvo BiH mora u roku od 24 sata od uočavanja prekršaja otvarati predmete i procesuirati organizatore i kolovođe takvih skupova. Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić ističe da su izborne kampanje u zemlji uvijek prilika da se veličaju ratni zločinci. Ne misli da će ovaj put biti drugačije.

Krvnik kao mučenik

- Zašto govoriti o ekonomskim prilikama, infrastrukturnom razvoju lokalnih zajednica, obrazovanju i boljitku društva, kada se politički poeni mogu prikupljati isticanjem “slavne” ratne prošlosti i mitizacijom svih onih koji bi trebali ostati tamo gdje pripadaju. U zatvorskim jedinicama na odsluženjima kazni za zlodjela koja su počinili, ističe Ćudić.

Smatra da je u BiH pravosuđe odavno zakazalo. Ističe i da se adekvatno reagovalo i kaznilo svaki put kada bi neko veličao ratne zločince ili negirao genocid i ratne zločine, ne bismo ovih dana svjedočili okupljanjima građana u Zvorniku, Brčkom, Višegradu, gdje se slavi ratni zločinac.

- Zato je moguće da Dario Kordić i dalje ponižava žrtve Ahmića. Da se Blanuša, Stanivuković, Trivićeva i drugi pojave na parastosu za Ratka Mladića. Kad institucije odluče reagovati, već je kasno. Političari su osvijetlili obraz prema svojim biračima, a država postaje neprijatelj, jer ugnjetava njihove lidere, upozorava Ćudić.

Naglašava da pravosuđe treba biti svjesno da svojom šutnjom daje priliku da Mladić bude mučenik, a ne ono što jeste: osuđeni ratni zločinac.

- Da svojim nečinjenjem podstiče negiranje zločina, vrijeđanje žrtva i uznemiravanje povratnika. Daje prostor propagandi, dezinformacijama i utvrđuje već uvriježeno mišljenje da ovdje sve manje postoji država, upozorava.

Ističe da Tužilaštvo BiH mora raditi svoj posao, ali nije siguran da ovakva država ima mogućnost da se obračuna sa negatorima genocida i ratnih zločina.

- Prije će biti da ćemo se ovu izbornu kampanju čuditi do koje mjere su razmjere nesuočavanja s prošlošću. Odnosno, koliko smo nazadovali u odnosu na napredak koji smo imali početkom 2000-ih, zaključuje.