Četiri vrste lijekova koji mogu povećati rizik od demencije

U kućnoj apoteci mnogih ljudi nalaze se lijekovi koji mogu imati i pozitivne i negativne efekte na zdravlje mozga. Dok pojedini preparati, poput statina ili lijekova za povišen krvni pritisak, mogu smanjiti rizik od demencije, drugi – uključujući i neke dostupne bez recepta – mogli bi ga povećati.

Važno je naglasiti da se većina dosadašnjih istraživanja zasniva na posmatranju, što znači da ne dokazuju direktnu uzročno-posljedičnu vezu. Ipak, stručnjaci izdvajaju nekoliko grupa lijekova za koje postoji sumnja da mogu imati štetan utjecaj na kognitivne funkcije, piše The New York Times.

Antihistaminici i njihov utjecaj na pamćenje

Jedna od grupa lijekova koja se najčešće povezuje s povećanim rizikom od demencije su antikolinergici. Ovi lijekovi djeluju tako što blokiraju acetilholin, neurotransmiter koji igra ključnu ulogu u pamćenju i pažnji.

Antihistaminici, koji se koriste protiv alergija i često kao sredstva za spavanje, spadaju među najčešće korištene lijekove iz ove grupe. Iako kratkoročno mogu izazvati pospanost i probleme s pamćenjem, dugotrajna upotreba povezana je s povećanjem rizika od demencije za oko 50 posto, pokazuju pojedine studije.

PROČITAJTE OVO I 40 godina nakon Černobila: Radionuklidi i dalje utiču na trudnoće i zdravlje djece

Rizik je najveći kod osoba koje ove lijekove uzimaju svakodnevno tokom više godina, dok povremena upotreba vjerovatno ne predstavlja značajnu opasnost.Antipsihotici i složena veza s demencijom

Kod lijekova koji se koriste za liječenje mentalnih poremećaja, poput antipsihotika, situacija je složenija. Naučnici još uvijek pokušavaju utvrditi da li sami lijekovi povećavaju rizik od demencije ili su za to odgovorna stanja zbog kojih se propisuju, poput depresije ili psihoze.

Neka istraživanja ukazuju na povezanost antipsihotika s većim rizikom od demencije, kao i s kognitivnim oštećenjima kod osoba srednje životne dobi. Također, kod pacijenata koji već imaju demenciju, upotreba ovih lijekova povezana je s povećanim rizikom od smrtnog ishoda.

Stručnjaci ipak naglašavaju da osobe kojima su ovi lijekovi neophodni, poput pacijenata sa shizofrenijom, ne bi trebale prekidati terapiju bez savjeta ljekara.

Benzodiazepini i dilema uzroka i posljedice

Benzodiazepini, koji se često koriste za liječenje anksioznosti i nesanice, također su povezani s povećanim rizikom od demencije. Zbog toga se starijim osobama preporučuje da ih izbjegavaju kada je to moguće.

Međutim, dodatnu konfuziju stvara činjenica da problemi poput nesanice i anksioznosti sami po sebi mogu biti rani znakovi demencije. Neka novija istraživanja sugeriraju da upravo ta stanja, a ne lijekovi, mogu biti pravi uzrok povećanog rizika.

Analize koje su pokušale razdvojiti ove faktore nisu pronašle jasnu vezu između benzodiazepina i demencije, ali stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja.

Lijekovi za želudac pod lupom istraživača

Lijekovi poznati kao inhibitori protonske pumpe, koji se koriste za liječenje žgaravice i refluksa, također su predmet rasprave. Neka istraživanja ukazuju na povećan rizik od demencije, dok druga ne pronalaze takvu povezanost.

Jedna od teorija je da ovi lijekovi mogu dovesti do nedostatka vitamina B12, što je povezano s kognitivnim oštećenjima. Međutim, rezultati kliničkih ispitivanja zasad ne daju jasan odgovor.

Oprez i konsultacija s ljekarom ključni

Iako postoji zabrinutost zbog potencijalnog utjecaja ovih lijekova na zdravlje mozga, stručnjaci ističu da se terapija ne smije prekidati bez savjeta ljekara. U mnogim slučajevima, koristi od liječenja znatno nadmašuju moguće rizike.

Ključna poruka je da pacijenti trebaju razgovarati sa zdravstvenim stručnjacima o svim lijekovima koje uzimaju, posebno ako ih koriste dugoročno, kako bi se procijenio najbolji pristup očuvanju općeg i kognitivnog zdravlja.